Naime, vrijednost izvoza roba u travnju ove godine u odnosu isto razdoblje 2022. pala je za 3,2% (+21,4% godišnje zabilježenih u ožujku), dok je vrijednost uvezenih roba zabilježila pad od 8,6% na godišnjoj razini (u odnosu na -0,8% mjesec ranije). Posljedica je to u velikoj mjeri i visoke prošlogodišnje baze, kada je zbog početka rata u Ukrajini i pojačane neizvjesnosti snažno porasla vrijednost robne razmjene u kategorijama vezanim za energiju.
Vrijednost izvezenih roba iznosila je u travnju 1,8 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini pad od 24,9%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,2 mlrd. eura, pala je za 15,1% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,38 mlrd. eura (u odnosu na -1,35 mlrd. eura prethodni mjesec odnosno -1,6 mlrd. eura u istom razdoblju prethodne godine).
Kao rezultat snažnijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom spustila se u travnju na 56,5% (-7,4pb u odnosu na ožujak).
Promatrano kumulativno, u razdoblju siječanj-travanj, vrijednost izvezene robe iznosila je 7,6 mlrd. eura, što je predstavlja rast za gotovo 10% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 13,1 mlrd. eura u razdoblju siječanj-travanj 2023. porastao je za 3% u odnosu na siječanj-travanj 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 5,5 mlrd. eura, što predstavlja sužavanje manjka za 5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 58,4% (-3,5pb u odnosu siječanj-travanj 2022.).
Promatrano prema NKD-u, u prva četiri mjeseca 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-20,9%), Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-31,2%) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-37,6%). S druge strane, prerađivačka industrija ostvarila je rast od 7,7%, a najistaknutiji rast bilježi Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+47,4%). U suprotnom smjeru, najsnažniji pad bilježi Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-35,1%) te Proizvodnja metala (-23,1%). Promatrano kumulativno, snažan godišnji rast vrijednosti izvoza u razdoblju sij.-tra. 2023. evidentiran je kod kategorije Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+56,3%), što je vjerojatno posljedica i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana uslijed povoljne hidrologije, ali i porasta proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora energije. U prerađivačkoj industriji je u promatranom razdoblju zabilježen rast vrijednosti izvoza za 12,1%.
Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u prva četiri mjeseca 2023. izvezla robe u vrijednosti od 5,3 mlrd. eura ili 68,8% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 7,7%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 6,2% i vrijednost uvoza od 10 mlrd. eura (76,7% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 4,8 mlrd. eura (+4,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).
Pad cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu odražava se na skromnijim godišnjim promjenama kod robne razmjene u usporedbi s prijašnjim mjesecima. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje. Promatrano prema NKD-u, rezultati pružaju mješovitu sliku, posebice unutar prerađivačke industrije. Na smanjenje cijena u pojedinim djelatnostima utječe i povećanje dostupnosti inputa u proizvodnji, ali i slabljenje novih narudžbi. S druge strane, skromnije vrijednosti robne razmjene mogu odražavati i raniju pojačanu aktivnost zbog očekivanja o daljnjem rastu cijena i oštrijih uvjeta zaduživanja.
