U kolovozu ili rujnu stiže prvih šest milijardi kuna iz Fonda za oporavak

Prema dogovoru, Hrvatska iz tog fonda može računati na 6,3 milijarde eura bespovratno (12 posto hrvatskog BDP-a iz 2019.) te dodatnih 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova. Bude li sve teklo prema planu, prvih 13 posto novca – što je za Hrvatsku 819 milijuna eura (6,1 milijarda kuna) – moglo bi stići tijekom kolovoza ili rujna.

– Europska komisija u stalnim je konzultacijama sa zemljama članicama kako bi izradile dobre planove. Bitno je da plan sadrži optimalan balans reformi i ulaganja – kazao je sugovornik iz Europske komisije u razgovoru s hrvatskim novinarima, piše Večernji list.

Kod svih je zemalja uočeno da je “puno lakše razmišljati kako potrošiti novac, nego kako provoditi reforme”. Kad je riječ o Hrvatskoj, kao startna pozicija uzimaju se preporuke Europske komisije iz 2019. i 2020. godine u kojima se, na primjer, traži smanjenje teritorijalne rascjepkanosti javne uprave, reforma sustava obrazovanja, novi okvir za plaće u javnoj upravi, bolje upravljanje državnim poduzećima i njihova privatizacija, sankcioniranje korupcije, kraće trajanje sudskih postupaka i slično.

– Alokacija sredstava prema Hrvatskoj je golema, zbog čega je bitno da se uklone sve prepreke ulaganjima kako bi se novac moglo apsorbirati – ističu u Europskoj komisiji.

Inače, predviđeno je da 70 posto projekata koji će se financirati bespovratnim sredstvima treba ugovoriti do kraja 2022., ostalo godinu dana kasnije, a realizirati do kraja 2026. godine.

– Pred svima je golem posao. Zna se koliko je dosad bilo teško ugovarati sredstva iz redovitog višegodišnjeg financijskog okvira. Jako je bitno predviđeni novac usmjeriti na vrijeme i u dobre projekte – upozoravaju iz Komisije.

Inače, Nacionalni plan za oporavak i otpornost treba predati Komisiji do kraja travnja, njezina tijela imaju dva mjeseca za njegovo ocjenjivanje i zadovolji li tražene preduvjete, plan se, prije isplate akontacije, šalje Vijeću na prihvaćanje. U interesu je svake zemlje da što prije preda plan oporavka jer će prije dobiti novac, ističu. Novac će se nakon toga isplaćivati dvaput godišnje, prema definiranim ciljevima i etapama. Glavni je cilj plana da se ubrza oporavak nakon krize, ali i da dođe do transformacije kako bi zemlje članice izišle iz krize otpornije i spremnije za budućnost. Većina novca – 37 posto – mora se usmjeriti u “zelene ciljeve”, dok za digitalnu transformaciju ide 20 posto.

– Ocjenjivat će se planovi po uspješnosti, ciljne etape i ciljne vrijednosti moraju biti jasno postavljeni i tek kada vidimo da je taj set mjera proveden, možemo pristupiti isplatama za plan – ističu u Komisiji.

U obzir za financiranje dolaze sve mjere pokrenute od veljače 2020. i izbijanja epidemije, no tekući se troškovi (poput povećanja plaća ili nekih socijalnih prava) ne mogu financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost.