U kojim regijama najjače raste slovenski BDP?

Bruto domaći proizvod (BDP), koji je lani nominalno porastao za 9,1 posto, a realno za 2,5 posto, regionalno gledano, najbrže je rastao u obalno-kraškoj i gorenjskoj regiji, a najsporije u južnoj Istočna Slovenija i Polažu se. I dalje postoje značajne razlike u razvijenosti među regijama, ali su prošle godine neznatno smanjene.

BDP u 2022. procjenjuje se na 57,04 milijarde eura prema godišnjoj procjeni statističkog ureda. Kohezijska regija Istočna Slovenija izgubila je 24,17 milijardi eura, a Zapadna Slovenija nešto više od 32,86 milijardi eura, objavio je ovaj tjedan statistički ured.

Od statističkih regija i dalje se ističe Osrednjeslovenska regija, gdje su ostvarile 21,93 milijarde eura BDP-a, u svim ostalim regijama brojke su znatno niže. Najbliže su bile regija Podravina (7,23 milijarde eura) i regija Savinja (6,20 milijardi eura).

Najviše je BDP porastao u obalno-kraškoj regiji (za 6,8 posto na 3,09 milijardi eura), zatim u Gorenjskoj (za 15,0 posto na gotovo pet milijardi eura) i Goriškoj (za 10,2 posto na 2,85 milijarde eura).

Statističari su najmanji rast zabilježili u Posavju (rast od samo 0,1 posto na 1,60 milijardi eura), a zatim u jugoistočnoj Sloveniji (za 6,4 posto na 3,71 milijardu eura).

Središnjeslovenska regija, kao najrazvijenija regija u državi, lani je ostvarila 38,4 posto ukupne bruto dodane vrijednosti. Slijede Podravska s 12,7 posto i Savinja s 10,9 posto. Preostalih devet statističkih regija ostvarilo je znatno manje, odnosno od 1,5 do 8,8 posto ukupne bruto dodane vrijednosti u zemlji.

BDP po stanovniku lani je na nacionalnoj razini dosegao 27.040 eura, a razlike u regionalnoj razvijenosti prema tom pokazatelju i dalje su značajne. Sama razlika između istočne i zapadne Slovenije je očita. U prvoj je BDP po stanovniku dosegao 21.879 eura ili gotovo 81 posto slovenskog prosjeka, a u drugoj 32.716 eura ili 121 posto prosjeka.

BDP po stanovniku po statističkim regijama kretao se od nešto manje od 54 posto slovenskog prosjeka u zasavskoj regiji do gotovo 146 posto u srednjoslovenskoj regiji. Razlika između najuspješnije i najneuspješnije regije tako je iznosila 91,7 postotnih bodova i još uvijek je niža nego 2021. godine kada je iznosila 93,6 postotnih bodova.

BDP po stanovniku u najrazvijenijoj regiji Osrednje Slovenije dosegnuo je 39.367 eura, što je 2,7 puta više nego u zasavskoj regiji (14.563 eura). Uz Zasavje, na dnu ljestvice našle su se Pomurska (18.534 eura ili 68,5 posto prosjeka) i Primorsko-notranjska regija (18.783 eura ili 69,5 posto prosjeka).

S izuzetkom središnje slovenske regije, nijedna druga regija nije premašila slovenski prosjek. Najbliži su mu bili obalno-kraška regija (26.074 eura ili nešto više od 96 posto prosjeka) i jugoistočna Slovenija (25.323 eura ili gotovo 94 posto prosjeka).

Razlike u BDP-u po zaposlenom bile su puno manje. Najmanji je bio u pomurskoj regiji, gdje je iznosio 45.721 euro ili blizu 87 posto slovenskog prosjeka koji je dosegao 52.674 eura, a najviši u osrednjeslovenskoj regiji, gdje je iznosio 58.351 euro ili gotovo 111 posto slovenskog prosjeka. Razlika je tako iznosila samo 24 postotna boda i također je manja nego 2021. (25,9 postotnih bodova). Značajno manja razlika prema ovom pokazatelju rezultat je brojnih migracija radne snage između statističkih regija, navode statističari.