GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 12,4 milijarde kuna

U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 12,4 milijarde kuna
DUG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.04.2022 / 16:45
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u petak objavio DZS.

U 2019. suficit je iznosio 969 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je u 2018. deficit bio 116 milijuna kuna ili 0,02 posto BDP-a, podsjetili su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2021. godine dosegnuo je 334,6 milijardi kuna, što čini 79,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, taj dug je u 2020. iznosio 330,4 milijarde kuna, odnosno 87,3 posto BDP-a, u 2019. 293,2 milijarde kuna ili 71,1 posto BDP-a, a u 2018. godini 286,6 milijardi kuna, odnosno 73,3 posto BDP-a.

Kako su istaknuli iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2021. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 14,97 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a, iako poboljšan u odnosu na prethodnu godinu za 7,02 milijarde kuna.

"Razlog manjka proizlazi iz poduzimanja dalekosežnih mjera na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost zbog pandemije bolesti covid-19 te financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana, koje se nastavilo i u 2021. godini", pojasnili su.

Zamjetan trend povećanja poreznih i prihoda od socijalnih doprinosa

U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 83,1 milijardu kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na 2020., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 23,3 milijarde kuna, odnosno 5,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48,9 milijardi kuna te su bili 10,7 posto viši nego u 2020. godini.

"Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju bolesti covid-19, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera. Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija, poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija", naveli su iz DZS-a.

U 2021. su kamatni rashodi iznosili 6,7 milijardi kuna, što je za 10,9 posto manje nego u 2020. kada su iznosili 7,5 milijardi kuna.

Pad investicija za 3,5 posto

No, naveli su iz DZS-a, u 2021. je zabilježen pad investicija, na 20,6 milijardi kuna, što je 3,5 posto manje nego u 2020. godini. "Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2021. iznosili su 591 milijun kuna, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju", napomenuli su.

Iz DZS-a su izvijestili i da je u usporedbi s listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2018. do 2020. revidiran te je u 2018. suficit bio manji za 981 milijun kuna, u 2019. za 233 milijuna kuna, dok je u 2020. deficit bio manji za 141 milijun kuna.

"Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz promjene metodološkog tretmana redovitih transfera iz II. u I. mirovinski stup, ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena", pojasnili su.

Nadalje, dodali su iz DZS-a, u obuhvat opće države nakon listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja su pala test tržišnosti ili obavljaju pomoćne funkcije države.

U 2021. primarni deficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 5,7 milijardi kuna ili 1,3 posto BDP-a, što je poboljšanje od 14,5 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije.

Udio duga pao za 7,5 postotnih bodova

Stanje duga konsolidirane opće države (tzv. maastrichtški dug) u 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, uz porast od 13,2 milijarde kuna ili četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro, napomenuto je.

Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a, izvijestili su iz DZS-a.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Tagovi: deficit konsolidiranog općeg proračuna
PROČITAJ I OVO
Pad raspoloženja u njemačkoj ekonomiji veći od očekivanog
PESIMIZAM
Pad raspoloženja u njemačkoj ekonomiji veći od očekivanog
BERLIN - Raspoloženje u njemačkoj ekonomiji značajno se pogoršalo zbog rata u Ukrajini i pandemije, potvrđuju najnoviji podaci vodećih ekonomskih istraživača. Ujedno upozoravaju i na recesiju.
Stopa anketne nezaposlenosti 7,3 posto
TRŽIŠTE RADA
Stopa anketne nezaposlenosti 7,3 posto
ZAGREB - U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine bilo milijun i 709 tisuća zaposlenih, dok je nezaposlenih bilo 134 tisuće, pa stopa anketne nezaposlenosti iznosi 7,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.
OECD: Inflacija i energetska kriza guraju velika gospodarstva u recesiju
RECESIJA
OECD: Inflacija i energetska kriza guraju velika gospodarstva u recesiju
PARIZ - Rast svjetskog gospodarstva usporava snažnije no što se očekivalo, a energetska kriza i inflacija pojačavaju rizik recesije u velikim gospodarstvima, posebno u Europi, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
REJTING
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's povećala je u petak kreditni rejting Gradu Zagrebu s "BB-" na "BB" zbog iskazane gospodarske otpornosti koja podupire proračunske rezultate uz stabilne izglede, priopćeno je u nedjelju iz Grada Zagreba.
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE