Trumpove carine nemaju veze s ekonomskom logikom, to je skup budalaština

Pritom je pokazao popis zemalja, navodne stope njihovih carina na američku robu (uključujući "tečajne razlike i trgovinske prepreke"), kao i carine koje će se odsad primjenjivati na proizvode iz tih zemalja koji se nađu na američkom tržištu.

Amaterski izračun

Trumpova najava odmah je pokrenula nagađanja analitičara i javnosti o tome kako se došlo do konkretnih carinskih stopa. Naime, važeće carinske stope na američku robu u većini zemalja jednostavno ne odgovaraju onome što je Trump objavio. Primjerice, na popisu američkog predsjednika stoji da Europska unija obračunava 39% carine i ostalih naknada na američku robu, no prava stopa je bitno manja ili carine uopće nema.

Financijski komentator američkog dnevnog lista New Yorker i suradnik Atlantica te još nekih medija James Surowiecki ustvrdio je na X-u da je shvatio kako je Trump došao do carinskih stopa. On smatra da se do konkretnih stopa došlo podjelom američkog trgovinskog deficita s izvozom konkretne zemlje u SAD.

"Upravo sam shvatio odakle dolaze ove lažne carinske stope. Oni zapravo nisu izračunali carinske stope i necarinske barijere, kao što tvrde. Umjesto toga, za svaku zemlju su jednostavno uzeli američki trgovinski deficit s tom zemljom i podijelili ga s izvozom te zemlje u SAD.

Dakle, imamo trgovinski deficit od 17.9 milijardi dolara s Indonezijom. Indonezijski izvoz u SAD iznosi 28 milijardi dolara. Znači, 17.9/28 = 64%. Trump tvrdi da nam Indonezija naplaćuje 64% carine. Kakva besmislica", napisao je Surowiecki na X-u.

U kasnijim objavama napisao je da su još neke carine koje je Trump naveo jednostavno izmišljene. Surowiecki kaže da Južna Koreja i SAD imaju trgovinski sporazum i da ne postoji carinska stopa od 50 posto na američke proizvode, kao i da Europska unija ne naplaćuje 39 posto carine.

Komentator New Yorkera objašnjava da Trump pod "necarinskim barijerama" (non-tariff barrier) misli na porez na dodanu vrijednost (PDV). Potrošači u Europskoj uniji plaćaju PDV na sve proizvode (uz određene iznimke), bez obzira na njihovo podrijetlo, pa se takva naknada teško može podvesti pod carinu, smatra.

U SAD-u PDV ne postoji. Američki potrošači umjesto toga plaćaju porez na promet (sales tax) koji varira ovisno o proizvodu i saveznoj državi, objašnjava.

Na primjeru Švedske, čija carinska služba na svojim mrežnim stranicama nudi mogućnost brzog i egzaktnog izračuna carinske stope na sve uvezene proizvode, vidi se da Trumpov izračun ne stoji. Carinska stopa na uvoz mobitela iz SAD-a vrijednog 1000 dolara iznosi 0 posto. Ali plaća se 25 posto PDV-a, kao i na mobitele proizvedene u Europi. Na američke tenisice, primjerice, naplaćuje se osam posto carine, a na solarne panele 2.7 posto.

Javili se iz Bijele kuće

Nakon Surowieckijeve objave na X-u se oglasio i Kush Desai, zamjenik glasnogovornice Bijele kuće Karoline Leavitt, pokušavši demantirati izračun komentatora New Yorkera. Desai je citirao dokument Ureda trgovačkog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država (agencija za vanjsku trgovinu) u kojem stoji sljedeće:

"Recipročne carine izračunavaju se kao carinska stopa potrebna za uravnoteženje bilateralnih trgovinskih deficita između SAD-a i svakog od naših trgovinskih partnera. Ovaj izračun pretpostavlja da su postojani trgovinski deficiti posljedica kombinacije carinskih i necarinskih čimbenika koji sprječavaju trgovinsku ravnotežu. Carine djeluju kroz izravna smanjenja uvoza. Recipročne carinske stope kreću se od 0 do 99 posto, s neponderiranim i uvozno ponderiranim prosjekom od 20 i 41 posto."

Desai je iznio i matematičku formulu kojom se navodno došlo do konkretnih carina s Trumpova popisa. Međutim, Surowiecki tvrdi da formula zapravo samo potvrđuje njegov izračun.