Trump bi mogao Kini uvesti carine do 245%

Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi, koja je navedena u upravo objavljenom dokumentu, uz izvršnu uredbu koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump. U toj uredbi najavljena je istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD-a zbog ovisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i srodnih proizvoda.

Na današnjoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian upitan je o carinskoj stopi od 245 posto. Odgovorio je da se "za konkretne brojke treba obratiti američkoj strani", izvijestio je kineski državni list Global Times.

Nakon što je Donald Trump ove godine ponovno stupio na dužnost predsjednika SAD-a, najavio je “Dan oslobođenja američke ekonomije” – simbolični početak nove faze ekonomske konfrontacije s ostatkom svijeta, ali prvenstveno Kinom. Odmah u prvim tjednima mandata, Trumpova administracija pokrenula je niz agresivnih trgovinskih mjera, tvrdeći da SAD mora prestati ovisiti o "neprijateljskim državama" u strateškim sektorima.

U ožujku su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. "recipročne" carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trumpove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi. Te stope za Kinu su eksplodirale na 145 posto, a sada, prema podacima Bijele kuće, mogu ići do 245 posto -ć+ najviših u povijesti američko-kineskih trgovinskih odnosa.

Kina je odmah uzvratila: nametnula je carine od 125 posto na američku robu, ograničila uvoz poljoprivrednih proizvoda i uvela izvozne kontrole na rijetke metale poput disprozija i terbija, ključne za proizvodnju električnih vozila i mlaznih motora.

Trump je također pokrenuo istrage o nacionalnoj sigurnosti vezano uz uvoz kritičnih sirovina, zabranio uvoz nekih kineskih tehnologija, a sada prijeti dodatnim mjerama za sve zemlje koje pokušaju za Kinu biti “zaobilazni kanal” prema američkom tržištu, poput Vijetnama, koji je već pod prijetnjom carina od 46 posto.

Unatoč snažnom udaru, Kina je dosad zadržala prkosan stav. Peking se pokušava reorijentirati prema zemljama jugoistočne Azije, gdje kineske tvornice otvaraju pogone i plasiraju robu pod drugim oznakama. Istodobno, Xi Jinping je krenuo u diplomatsku ofenzivu po regiji, uvjeravajući ključne trgovinske partnere da je upravo Kina, a ne SAD, pouzdan gospodarski saveznik.

Trumpova politika, iako hvaljena među njegovim glasačima kao “obrana američkih radnih mjesta”, izazvala je i ozbiljne potrese unutar SAD-a, od skoka cijena uvozne robe do poremećaja na financijskim tržištima i neslaganja unutar američkog poslovnog sektora.

Trgovinski rat SAD-a i Kine sada se vodi na više razina - carinama, tehnologijom, sirovinama, valutama i diplomacijom. Sve manje naznaka da bi uskoro mogao stati.