Traži se šest puta manje programera nego trgovaca

Otkriva to Ekonomski institut Zagreb u svom redovitom OVI indeksu kojim mjeri broj oglasa i potražnju za radnicima na portalu Moj posao, tržišnom lideru u tom području.

Je li potražnja za informatičarima i programerima pala jer tvrtke znaju da traže iglu u plastu sijena, odnosno da im se nitko neće javiti, ili ih stvarno manje trebaju? Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb, koja izračunava OVI indeks, veli da je odgovor kompleksniji. Ta se branša preorijentirala na druge kanale zapošljavanja prije ostalih profesija, no nevezano za to, potražnja za programerima pada.

U listopadu se, na primjer, u Hrvatskoj tražilo 150 programera informatičara, a u isto vrijeme tisuću trgovaca te po tristo kuhara, konobara i skladištara.

– Tip posla se promijenio. Ne bih rekla da je sektor u krizi nego smo mi kao gospodarstvo više bili usmjereni na niži profil programerskih usluga. Dio potražnje se mijenja zbog same umjetne inteligencije koja popunjava praznine – kaže Marina Tkalec.

Ekonomski institut Zagreb navodi da je njihov OVI indeks potražnje za radnicima u listopadu zabilježio rast od 3,6 posto na godišnjoj razini, što je treći uzastopni mjesec rasta indeksa.

– S obzirom na dobar početak posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, možemo očekivati da će cijela 2023. godina završiti u plusu, odnosno da će potražnja na tržištu rada i dalje biti snažna – navodi Tkalec.

Slična struktura traženih radnika je i na državnom Zavodu za zapošljavanje, gdje je trenutačno oglašeno oko 15 tisuća slobodnih radnih mjesta. Popis predvode zanimanja kao što su prodavač, čistač, konobar, kuhar, medicinska sestra, skladištar, vozač, njegovatelj, odgojitelj i doktor.

Burza nezaposlenih lagano se popunila te je bez posla 110 tisuća radnika, no Tkalec kaže da se radnici u uslužnom sektoru traže cijele godine, neovisno o sezoni., piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.