Szijjarto: EU izgubio na snazi, pomogla bi mu ekonomska suradnja s Kinom

Mađarski šef diplomacije je na panelu na Bledskom strateškom forumu rekao kako je Europska unija „u lošem stanju” na globalnoj razini jer je zbog svojih odluka značajno izgubila na snazi, posebice na tri velika područja – sigurnosti, ekonomskoj snazi i energetici.

Szijjarto je kazao kako, što mu je pokazalo devet godina suradnje s drugim europskim ministrima, EU kod globalnih, udaljenijih sukoba uvijek poziva dvije strane da sjednu za stol i postignu mirno rješenje, no da u slučaju ruske agresije na Ukrajinu to ne čini.

„Kad govorite o potrebni brzog primirja i prekida vatre odmah vas se sudi i stigmatizira kao ruskog špijuna, propagandista Kremlja i Putinovog prijatelja”, rekao je.

Na ekonomskom planu Szijjarto je istaknuo da je EU 2010. imala 22 posto udjela u svjetskom BDP-u u odnosu na kineskih 9, no da je danas azijska država na 18, a europski savez na 18 posto.

Konzervativni mađarski političar smatra da EU nije pronašao „pravi način” za odnos s kineskim rastućim gospodarstvom, te da je to loše za europsku gospodarstvo.

„Snažnija suradnja s Kinom je nešto što bi pomoglo rastu europske ekonomije”.

Po pitanju energetike Mađar smatra da se Europljani previše vode ideologijom, a premalo njenim fizičko-infrastrukturnim aspektom. Naglasio je da je na tom području ključno da EU bude „snažniji i veći”, odnosno da što je više moguće ubrza proces proširenja.

„2030. je u redu, ali zašto to ne bi bilo sutra?”, pitao je mađarski ministar, referirajući se na izjavu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji je dan ranije kazao kako savez i zemlje kandidatkinje moraju biti spremne za proširenje do te godine. Szijjarto je dodao kako je područje zapadnog Balkana i ključno područje za tranzit energenata, što je dodatan razlog za proširenje.

Francuska državna tajnica za europska pitanja Laurence Boone u raspravi je rekla kako bez proširenja neće biti sigurnosti u Europskoj uniji.

„Ako želimo mir, sigurnost i stabilnost – potrebno nam je to proširenje”, naglasila je i rekla kako je EU pod prijetnjom jer je najveća demokratska regija na svijetu.

Boone smatra kako se na proširenju treba raditi prije europskih izbora jer je Europski parlament trenutno sklon proširenju, a to možda neće biti slučaj u lipnju iduće godine.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ponovio je kako se Hrvatska, velika zagovornica proširenja, zalaže za individualni pristup zemljama kandidatkinja, na temelju njihovih zasluga.

Premijer Andrej Plenković dan ranije također je kazao kako EU treba iskoristiti zamah sada, jer je iduća godina izborna ne samo u Europi, nego i u SAD-u i Rusiji, zbog čega će proces biti usporen dok uspostave vlasti.

„Dok se formiraju nove institucije neće se ništa strateški događati po pitanju proširenja, a to znači praktički do početka 2025., zato mi se čini puno važnijim da čujemo izvješće Europske komisije u listopadu te da nakon toga Vijeće donese odluke”, zaključio je Plenković u ponedjeljak.