GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svaki peti građanin Hrvatske na rubu gladi

Svaki peti građanin Hrvatske na rubu gladi
KATASTROFA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.05.2020 / 21:39
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB – U ovom trenutku gotovo svaki peti građanin Hrvatske nema dovoljno novca za podmirenje troškova za prehranu i režije, zbog gubitka posla ili zbog prepolovljenih plaća.

Pogođeno je barem 18 posto stanovništva, ili više od 720 tisuća ljudi koji već u prva dva mjeseca gospodarskog zastoja ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe, prema istraživanju europskog instituta Bruegel iz Bruxellesa, objavljenom jučer.

Kad je počela pandemija, hrvatska Vlada je počela isplaćivati plaće za oko pola milijuna radnika na čekanju, u iznosu do 4.000 kuna, što bi trebalo trajati tri mjeseca. Da državne pomoći nije bilo, situacija bi bila neusporedivo teža. U tom slučaju, oko 50 posto građana Hrvatske – u razdoblju od dva mjeseca nakon gubitka posla ili smanjenja plaća – ne bi imalo dovoljno novca ni za hranu i režije, prema rezultatima tog istraživanja.

To ukazuje na neprocjenjivu ulogu države koja je izdvojila milijarde kuna za spašavanje radnih mjesta i poduzeća tijekom gospodarskog šoka, jednog od najvećih u posljednjih stotinjak godina.

Ako te mjere izostanu, a gospodarstvo se posve ne oporavi, razmjeri siromaštva znatno će se povećati posvuda, osobito u Hrvatskoj koja je jedna od najslabije razvijenih i socijalno najugroženijih europskih zemalja. Sudeći prema tom istraživanju, Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice Europske unije, ispod Litve, Letonije i Slovenije. Međutim, istraživanjem nisu obuhvaćene Bugarska, Rumunjska i još četiri članice EU-a.

– Čak i ako popuste stroge mjere obuzdavanja, ekonomske posljedice COVID-19 produljit će se i pogoršati ako izostane snažan, neprekidan makroekonomski poticaj, kaže Catarina Midoes, autorica istraživanja pod naslovom »Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera«, objavljenog u skraćenoj verziji na europskom znanstvenom portalu Vox.

U Europskoj uniji stanje je također zabrinjavajuće. »Nalazi pokazuju da gotovo 100 milijuna ljudi u 21 zemlji EU-a nema dovoljno ušteđevine za dvomjesečne izdatke za hranu, režije, za najamninu ili otplatu kredita«, utvrdila je Midoes.

Sreća u nesreći jest da hrvatska i europska kućanstva, kada dođu u nevolje, ne ovise samo o svojim plaćama i ušteđevinama. Mnoštvo njih dobiva mjesečna primanja od države. Tu spadaju naknade za nezaposlene i ostale socijalne naknade, ali najvažnije su svakako mirovine. Nije čudno što naši građani često kažu: »Blago obitelji koja ima umirovljenika«. Mirovine, naime, stižu redovito, dok plaće nisu sigurne, osobito za one koji žive od samostalnog rada, a koji danas pripadaju najugroženijima – na što upozorava i Bruegelovo istraživanje.

Kad bi ljudi koji ostanu bez plaće ovisili samo o svojim ušteđevinama, oko 25 posto građana u EU-u, a u Hrvatskoj njih 70 posto ne bi moglo preživjeti ni dva mjeseca. Ne bi imali dovoljno za hranu i režije – u koje su uračunate struja, voda, plin, telefon, internet i televizija.

Međutim, zahvaljujući mirovinama, ostalim redovitim državnim davanjima, a posebice tome što vlade trenutačno isplaćuju znatan dio plaće zaposlenima na čekanju i tako odvraćaju poduzeća od otpuštanja radnika – broj egzistencijalno ugroženih ljudi posvuda je znatno manji te iznosi 18 posto u Hrvatskoj i oko dva posto u Uniji. Istraživačica Catarina Midoes pritom polazi od pretpostavke da vlade u EU-u zaposlenima na čekanju prosječno podmiruju 50 posto prijašnjih plaća.

Iz sažetka spomenutog istraživanja nije jasno koliko ljudi u Hrvatskoj nije imalo dovoljno novca za hranu i režije prije izbijanja zaraze. Postoji mogućnost da je taj postotak bio visok i prije pandemije, i da nakon njezinog izbijanja nije dramatično povećan.

Masovnih otpuštanja u Hrvatskoj zasad nije bilo, a zaposleni na minimalcu trebali su zahvaljujući državi dobiti čak i povećanje na 4.000 kuna dok su na čekanju. Međutim, pitanje je što se stvarno događa u poduzećima i kakvo će stanje biti ako državna pomoć uskoro presahne.

Tagovi: siromaštvo, glad, koronakriza, Institut Bruegel, režije, plaćanje računa, standard građana
PROČITAJ I OVO
HNB: BDP bi ove godine mogao pasti 9,7 posto, 2021. porasti 6,2 posto
PROCJENE
HNB: BDP bi ove godine mogao pasti 9,7 posto, 2021. porasti 6,2 posto
ZAGREB - Iako se očekuje zamjetan pad broja zaposlenih osoba te povećanje stope nezaposlenosti, reakcija tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti ublažena je mjerama ekonomske politike, ističu iz HNB-a.
NBS zadržao referentnu kamatnu stopu na 1,53%
KAMATNE STOPE
NBS zadržao referentnu kamatnu stopu na 1,53%
BEOGRAD - Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,25 odsto.
Hrvatski izvoz u prvih pet mjeseci pao 9 posto, a uvoz 14,4 posto
ROBNA RAZMJENA
Hrvatski izvoz u prvih pet mjeseci pao 9 posto, a uvoz 14,4 posto
ZAGREB - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 41,9 milijardi kuna te je devet posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz smanjen za 14,4 posto, na 68,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Oporavak njemačkog izvoza u svibnju
IZVOZ
Oporavak njemačkog izvoza u svibnju
BERLIN - Njemački izvoz u svibnju je na mjesečnoj razini porastao prvi put od ožujka, kada je najveće europsko gospodarstvo pogodila pandemija koronavirusa, objavio je u četvrtak njemački statistički ured Destatis.
Ruski investitor vlasnik prvog zlatnog pasoša Crne Gore
INVESTITORI
Ruski investitor vlasnik prvog zlatnog pasoša Crne Gore
PODGORICA - Crna Gora je dodijelila prvi pasoš u okviru projekta ekonomskog državljanstva i to državljaninu Rusije, prenose crnogorski mediji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE