Stojić: Rast BDP-a i plaća ovisit će o rastu produktivnosti i reformama |
Objavljeno: 12.10.2023 / 16:39 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Po prognozama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, rast BDP-a ove će godine iznositi 2,3 posto, iduće 2 posto, a u 2025. godini 2,8 posto, dok će inflacija dosegnuti 8 posto, iduće usporiti na 4, a u 2025. na 2,3 posto, pa bi u srednjoročnom razdoblju, ako želimo veće plaće, trebalo raditi na povećanju produktivnosti, reformama i poreznom rasterećenju. |
Predstavljajući makroekonomske izglede za ovu i iduće dvije godine, Hrvoje Stojić je rekao i da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2,3 posto, u 2024. po stopi od dva posto, a u 2025. za 2,7 posto. Nadalje, investicije će ove godine rasti tri posto, 2024. za 4,3 posto, a godinu kasnije 6,7 posto. Izvoz će, s druge strane, ove godine pasti 1,6 posto, a sljedeće dvije rasti za 2,8, odnosno 3,7 posto. Isto tako, prognozira Stojić, i uvoz će 2023. biti u minusu i to za 2,5 posto, dok će 2024. i 2025. rasti za 3,4 tj. 4,5 posto. Nezaposlenost će se smanjivati i to s ovogodišnjih 6,6 posto na 6 i 5,6 u iduće dvije godine. Bruto plaće bi, pak, ove godine trebale rasti za 13,4 posto, 2024. za 7,2 posto, a 2025. za 4,5 posto.
Komentirajući najavljeno usporavanje inflacije u iduće dvije godine, Stojić je naglasio da su glavni faktori za to stabilizacija cijena prehrambenih proizvoda, daljnja stabilizacija cijena energenata, a očekuje se i snažan pad uvoznih cijena ranih proizvoda. Rekao je i da će cijene proizvoda u Hrvatskoj znatno slijediti kretanje uvoznih cijena budući da Hrvatska najveći dio proizvoda uvozi. - Dobra je vijest da Hrvatska u idućem razdoblju, unatoč usporavanju ekonomskog rasta, zapravo nastavlja rasti bržim tempom u odnosu i na prosjek i EU i europodručja. Ono što će biti u budućnosti nužno je da se održi stopa rasta koja je superiornija i da bude podržana reformama. Mi tu prije svega mislimo, u kratkom roku, na porezno rasterećenje, naglasio je Stojić, dodavši da kada se porezni klin u Hrvatskoj usporedi s ostalim članicama EU, naša je zemlja i dalje u nepovoljnom položaju u odnosu na sve strukturno slične zemlje EU. Po njegovim riječima, u srednjem roku ključan je rast produktivnosti koji se treba temeljiti na nizu reformi kojima se olakšavaju uvjeti poslovanja i investicijama u istraživanje i razvoj. Isto tako, hrvatska poduzeća u idućem razdoblju čeka daljnja integracija u globalne lance vrijednosti, a da bi to uspjelo treba jačati sve faktore koji idu u prilog konkurentnosti privatnih i financijskih poduzeća. Kada se gleda produktivnost u Hrvatskoj, ocijenio je da nema mjesta euforiji budući da hrvatska ekonomija u ključnim sektorima - od proizvodnje do trgovine pa i turizma - ima bruto dodanu vrijednost koja je dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU. To je, tvrdi, značajna stavka koju treba podizati, jer od tog rasta ovisi i rast plaća prema prosjeku EU. Nadalje, razina investicija u 2023. bit će oko dva puta niža u odnosu na procjene s početka ove godine, a Stojić glavne faktore za podbačaj vidi u nepovoljnom okruženju na našim glavnim izvoznim tržištima, rastu troškova financiranja te neizvjesnosti koju smo sami kreirali poput uvođenja poreza na ekstra dobit. Istaknuo je da se stopa rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju - od tri do pet godina - treba dizati prema tri posto, potencijalno i više, no tu su ključne reforme i rast produktivnosti. Cijene energenata, plina i struje na međunarodnom tržištu su se, kaže Stojić, prilično ispuhale u odnosu na lanjske ekstremne razine, ali one će ostati više nego što smo navikli prije 2020. Istaknuo je i da kreditni rejting Hrvatske ide prema "A" budući da se spread na hrvatske 10-godišnje obveznice polako ali sigurno kreće prema prosjeku članica EU s A kreditnim rejtingom. |
|
Tagovi: Hrvoje Stojić, plaće, produktivnost, Hrvatska udruga poslodavaca |
PROČITAJ I OVO | ||
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro |
BERLIN - Nijemci su dugo bili na glasu kao marljivi, odgovorni, pouzdani i produktivni. Kako stvari s radnim moralom izgledaju danas? Jesu li Nijemci ljeniji nego ranije i to unatoč nedostatku stručne radne snage? |
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura |
ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023. |
Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU |
BERLIN - Njemačka bi pretrpjela veliku gospodarsku štetu ako napusti Europsku uniju, napisali su istraživači Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u izvješću koje je objavila dpa. |
U Sloveniji u ožujku opet rekordan broj radno aktivnih |
LJUBLJANA - U ožujku se ponovno povećao broj zaposlenih, dosegnuvši novi rekord. Na mjesečnoj razini porastao je za 0,3 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto na 944.300. |
Inflacija u EU stabilna u travnju |
BRUXELLES - Inflacija u Europskoj uniji u travnju se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, dok je Hrvatska, uz Rumunjsku i Belgiju, imala najveći rast potrošačkih cijena u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, izvijestio je u petak Eurostat. |