Solidan rast izvoza veseli, ali...

Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) rast vrijednosti uvoza u, primjerice, kategorijama Pića i duhan i Hrana i žive životinje (obje kategorije +11,1%) te Razni gotovi proizvodi (+8,2%) zrcali, između ostalog, snažnu domaću potražnju. Relativno snažan rast vrijednosti uvoza također bilježe Životinjska i biljna ulja i masti (+6,3%) te Kemijski proizvodi (+6,9%).

S druge strane, pozitivne godišnje promjene vrijednosti u svim kategorijama izvoza mogu ukazivati na nešto snažniju potražnju vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja. Značajniji rast izvoza u razdoblju od siječnja do lipnja zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (+16,0%), Pića i duhan (+10,2%), Hrana i žive životinje (+8,8%) te Kemijski proizvodi (+6,8%).

Pozitivan, ali nešto skromniji rast bilježe Životinjska i biljna ulja i masti (+6,6%), Strojevi i prijevozna sredstva (+5,8%), Proizvodi svrstani prema materijalu (+1,6%), Razni gotovi proizvodi (+2,4%). Isključujući volatilnu kategoriju Mineralna goriva i maziva, vrijednost ukupnog izvoza porasla je za skromnijih 5,2%, a vrijednost uvoza za 4,3% godišnje. Osim što treba napomenuti da je riječ o vrijednostima koje nisu korigirane za promjenu cijena, za konkretnije zaključke o ino potražnji potrebno je pričekati dulje vremensko razdoblje. Ako promatramo gospodarski rast u državama članicama europodručja, osobito važnim za robnu razmjenu s domaćim gospodarstvom (primjerice, Njemačka, Austrija, Italija), moglo bi se zaključiti da je potražnja i dalje skromna

Hrvatska je na tržište Europske unije u prvoj polovici 2025. izvezla robe u vrijednosti od 8,2 mlrd. eura ili 67,0% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje za 7,4%. Uz blagi rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 0,6% i vrijednost uvoza od 17,3 mlrd. eura (77% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 9 mlrd. eura (-4,9% u odnosu na isto razdoblje 2024). U razmjeni su članice CEFTA-e činile gotovo 20,0% izvoza i 5,5% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na 1,1 mlrd eura.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u EU: Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Mađarskoj, podaci su mješoviti. U prvih šest mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupni nominalni robni izvoz u Mađarsku smanjio se za 23,9%, dok se u Sloveniju povećao 14,3%, Njemačku 11,3%, a u Italiju 6,1%. S druge strane, vrijednost uvoza iz Italije smanjena je za 14,4%, iz Mađarske povećana za 16,8%, Slovenije za 6,5%, a Njemačke za 4,4% potvrđujući jaku domaću potražnju. Navedene četiri zemlje sudjelovale su u promatranom razdoblju s 62,0% u ukupnom izvozu prema EU, odnosno s 58,6% u ukupnom uvozu iz zemalja EU.

Ako promatramo strukturu hrvatskih izvoznih proizvoda, Hrvatska raspolaže solidnim brojem potencijalno konkurentnih izvoznih proizvoda, uzimajući u obzir razinu gospodarskog razvoja i usporedbu s drugim državama članicama EU. Prema OECD-u, mjereno pokazateljem NRCA (Normalised Revealed Comparative Advantage) koji procjenjuje relativnu konkurentsku prednost zemlje u izvozu određenih proizvoda u odnosu na globalno tržište, Hrvatska je u 2023. imala 18% proizvoda s tradicionalnom komparativnom prednošću, 7% proizvoda s rastućom prednošću, 3% proizvoda s padajućom prednošću te 72% proizvoda bez izražene prednosti. Takva raspodjela Hrvatsku svrstava u sredinu među zemljama srednje i istočne Europe, iznad Slovačke i Sjeverne Makedonije, ali ispod Poljske i Češke.

Najznačajnije komparativne prednosti nalaze se u sektorima drva i proizvoda od drva, papira i tiskarskih proizvoda, prehrambene industrije, ostale transportne opreme te farmaceutskih proizvoda. Većina prednosti koncentrirana je u niskotehnološkim sektorima, no primjetan je i rast konkurentnosti u područjima s višom dodanom vrijednošću, poput farmacije i transportne opreme. Možemo zaključiti kako Hrvatska ima relativno stabilnu strukturu izvoza, ali visoka koncentracija u sektorima s nižom tehnološkom razinom upućuje na potrebu za većom diversifikacijom. Rast u sofisticiranijim industrijama pokazuje da su pomaci prema proizvodima s višom dodanom vrijednošću ostvarivi, ali za daljnji iskorak nužni su ulaganja u tehnologiju i inovacije, razvoj industrijskih klastera i jačanje izvoznih politika usmjerenih na tržišta gdje Hrvatska već ostvaruje NRCA prednost.

Kretanja robne razmjene RH u ovoj godini nastavit će odražavati očekivan nastavak (nešto skromnijeg) gospodarskog rasta na krilima osobne potrošnje koji će nastavit poticati uvozne aktivnosti. S druge strane, očekivano (blago) jačanje vanjske potražnje moglo bi djelovati povoljno na izvoz robe. Ipak, uz već visoku bazu kod uvoza, nastavak relativno blagog produbljivanja manjka u robnoj razmjeni je izgledan. Pri tome kod trendova u robnoj razmjeni ipak prevladavaju negativni rizici najviše vezani za protekcionističke mjere SAD-a u međunarodnoj trgovini.