Slovenski proračun lani u deficitu od 1,4 milijarde eura

Prošlogodišnji proračunski prihodi dosegli su 98,4 posto rebalansom planiranih prihoda, a rashodi 94 posto rebalansom planiranih.

Manji rashodi od planiranih, a time i manji ostvareni deficit, koji je u rebalansu procijenjen na oko dvije milijarde eura, najvećim su dijelom rezultat nižih rashoda rezerviranih za mjere vezane uz covid-19 i energetsku krizu, te nešto nižih rashoda za ulaganja iz planova", navode iz ministarstva.

U 2021. proračunski deficit iznosio je nešto manje od 3,1 milijarde eura, podsjetili su.

Lani su, prema preliminarnim podacima, priljevi od poreznih prihoda dosegnuli nešto manje od 10,4 milijarde eura, što je 12,3 posto više nego godinu prije.

Prihodi od poreza na dodanu vrijednost lani su iznosili više od 4,7 milijardi eura i bili su 11,7 posto veći nego godinu prije. “Ovaj rast dogodio se zbog gašenja gospodarske aktivnosti i potrošnje tijekom epidemije covida-19 i posljedičnog učinka popuštanja suzdržane potrošnje u prošloj godini, kao i inflacije”, objasnili su.

Priljev od poreza na dohodak lani je porastao za 4,3 posto na nešto manje od 1,6 milijardi eura. Porast u odnosu na 2021. rezultat je viših razina zapošljavanja, napredovanja i dogovora o plaćama u javnom sektoru te rasta plaća u privatnom sektoru.

Povećanje prihoda iz ove naslova nije rezultat usvajanja reforme poreza na dohodak koja je stupila na snagu u travnju prošle godine, navode u ministarstvu. Provedba reforme poreza na dohodak posljedično će se negativno odraziti na prihode od poreza na dohodak u 2023. godini, jer će veće akontacije rezultirati većim povratom poreza na dohodak u godišnjem obračunu početkom 2022. godine.

U 2022. u odnosu na 2021. priljevi od poreza na dobit porasli su za 38,5 posto na preko 1,5 milijardi eura i najveći su u povijesti. “Rast je odraz visokog računa za 2021. zbog boljeg poslovanja tvrtki u ovoj godini i, posljedično, većih mjesečnih akontacija u prošloj godini”, napisali su.

Prihodi od trošarina lani su iznosili nešto više od 1,4 milijarde eura i bili su 1,6 posto manji nego godinu prije. Pad trošarina na energente je, između ostalog, rezultat nižih trošarina na motorna goriva, koje su smanjene na minimalnu razinu propisanu direktivom EU. Povećane naplaćene trošarine na duhan i alkohol.

Lani su neporezni prihodi iznosili 772 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego godinu prije, a Slovenija je od EU-a dobila 957 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više nego godinu prije.

Lani je za transfere građanima i kućanstvima izdvojeno nešto manje od dvije milijarde eura. 22,4 posto manje nego prethodne godine. Pad je, kažu u ministarstvu, prvenstveno rezultat nižih transfera za osiguranje socijalne sigurnosti, koji su u 2021. bili veći zbog mjera vezanih uz covid-19 i manjih transfera nezaposlenima. U međuvremenu su porasli obiteljski i roditeljski dodaci nauštrb doplatka za djecu.

Iz državnog proračuna lani je za investicije izdvojeno gotovo 1,7 milijardi eura, što je 34,8 posto više nego godinu prije i najviše u povijesti. “Najveći dio ovih rashoda u iznosu od 903 milijuna eura namijenili smo nabavi i izgradnji dugotrajne imovine. Među investicijskim transferima izdvajaju se sredstva za općine, kojima smo dodijelili 262 milijuna eura, a koja su uglavnom namijenjena ulaganjima u osnovno školstvo i dječje vrtiće", navode iz Ministarstva financija.

Prošle godine više od 1,5 milijardi eura odn 2,5 posto manje nego godinu prije. Tome su najvećim dijelom pridonijele niže naknade za rad u posebnim uvjetima i rizičnim uvjetima nego za vrijeme Covid-19.

Država je prošle godine platila 655 milijuna eura kamata, što je 72 milijuna eura manje nego godinu prije i rezultat je rekordno niskih kamata na tržištima kapitala.

Subvencije su prošle godine dosegle približno 642 milijuna eura, što je 21,2 posto manje nego godinu prije, ponajviše zbog nižih izdataka za mjere vezane uz covid-19.

Na računu financijskih potraživanja i ulaganja u 2022. godini ostvareno je 902 milijuna eura rashoda, što je za 593,6 milijuna eura više u odnosu na 2021. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na povećanje kapitalnih udjela i financijskih ulaganja u javna poduzeća i društva u vlasništvu država.