Slovenski BDP lani porastao najslabije od 2020.

Domaća potrošnja, koja je porasla za 2,6 posto, pozitivno je pridonijela rastu BDP-a prošle godine. Konačna potrošnja porasla je za 1,7 posto, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 1,7 posto, a državna potrošnja za 1,6 posto, rekao je na konferenciji za novinare Martin Bajželj, savjetnik za odnose s javnošću u Statističkom uredu.

Bruto investicije porasle su za 5,5 posto, od čega bruto investicije u fiksni kapital za 4,1 posto. Među ulaganjima u fiksnu imovinu, ulaganja u nestambenu gradnju porasla su za 13,5 posto, dok su ona u stambenu gradnju smanjena za 7,5 posto. Ulaganja u opremu i strojeve ostala su na sličnoj razini kao i godinu prije, rastući za samo 0,7 posto.

Izvoz je porastao za 0,3 posto, dok je uvoz porastao za 2,1 posto. Trgovinska bilanca s inozemstvom tako je smanjila gospodarski rast za 1,3 postotna boda.

Zaposlenost se prošle godine smanjila za 0,4 posto, odnosno za 4900 ljudi. Najveći pad zabilježen je u proizvodnji (za 1,8 posto) i građevinarstvu (za 2,4 posto).

Eurostat: Slovenija zaostaje za prosjekom

Prema podacima prilagođenim broju radnih dana koji se koriste za usporedbe u EU, gospodarski rast prošle je godine bio nešto niži, iznosio je 0,9 posto. Europski statistički ured Eurostat u petak je objavio najnovije podatke koji pokazuju da je slovenski rast u 2025. zaostajao za prosjekom i eurozone, koji je iznosio 1,5 posto, i cijele EU (1,6 posto).

Većina domaćih i stranih institucija predvidjela je rast od oko jedan posto za Sloveniju prošle godine, odnosno nešto ispod te razine.

Tromjesečni podaci

Ovaj put Sursina procjena temelji se na tromjesečnim podacima, dok će godišnja procjena biti poznata krajem kolovoza.

Prema tromjesečnim podacima, nominalni BDP prošle godine u tekućim cijenama (tj. bez eliminiranja učinka tekućeg rasta cijena) dosegao je ukupno 70,5 milijardi eura, čime je prvi put u povijesti premašio 70 milijardi eura. Nominalni BDP po stanovniku također je najviši ikad, s 33.062 eura.

Samo u posljednjem tromjesečju prošle godine gospodarski rast iznosio je 0,4% na tromjesečnoj razini i 1,6% na godišnjoj razini. U posljednja tri mjeseca godine međugodišnji rast slovenskog BDP-a bio je nešto iznad prosjeka za eurozonu i cijelu EU. Prvi je bio na 1,3%, a drugi na 1,5%.

Rast privatne potrošnje

U posljednjem tromjesečju prošle godine privatna potrošnja porasla je za tri posto. Potrošnja kućanstava na kupnju na domaćem tržištu rasla je u svim skupinama proizvoda, a najviše u uslugama. Potrošnja na kupnju trajnih dobara porasla je za 3,6 posto, za polutrajna dobra za 2,9 posto, a za netrajna dobra za 0,4 posto.

Državna potrošnja na konačnu potrošnju porasla je za 3,8 posto, uglavnom zbog rasta potrošnje na pojedinačne usluge za 6,3 posto.

Bruto investicije porasle su za 13,2 posto. Na rast je pozitivno utjecalo povećanje dugotrajne imovine i povećanje zaliha.

Bruto investicije u dugotrajnu imovinu porasle su za 12,0 posto. Najveći doprinos rastu dala su ulaganja u zgrade i objekte. Ona su porasla ukupno za 17,3 posto, od čega stambene zgrade za 1,6 posto, nakon pet tromjesečja pada, a ostale zgrade i objekti za 22,7 posto.

Nakon četiri uzastopna tromjesečja pada, ulaganja u opremu i strojeve porasla su za 8,3 posto. Od toga su ulaganja u transportnu opremu porasla za 4,9 posto, a ulaganja u ostalu opremu i strojeve za 9,5 posto.

U četvrtom tromjesečju prošle godine povećani su izvoz i uvoz. Izvoz je porastao za 0,5 posto. Prema Bajžlju, uvoz je značajnije porastao, za 4,8 posto.

Banka Slovenije: Gospodarski rast najniži od 2020.

Rast gospodarske aktivnosti dodatno se usporio prošle godine i bio je najniži od 2020., uglavnom zbog kontrakcije početkom godine, naglasila je Banka Slovenije u odgovoru na objavljenu prvu procjenu Statističkog ureda. Ove godine očekuju rast od oko dva posto.

Hlađenje gospodarskog rasta prošle godine uvelike je posljedica pada investicija u prvoj polovici godine, navela je Banka Slovenije u priopćenju za javnost. Uz uporno slab rast glavnih trgovinskih partnera, nisku iskorištenost proizvodnih kapaciteta i povećanu neizvjesnost u vezi s trgovinskim politikama, bruto investicije u fiksni kapital, koje su u prosjeku u godini porasle za 4,1 posto, ojačane su uglavnom državnim ulaganjima u drugoj polovici godine.

"Neizvjesnost u međunarodnom okruženju utjecala je i na kućanstva. To se odrazilo na kretanje privatne potrošnje, koja je, unatoč tome što je ostala na relativno visokim razinama, pokazala znatnu volatilnost između tromjesečja i rasla je u prosjeku za 1,7 posto za godinu, što je izvanredan „nešto sporije od realnog raspoloživog dohotka“, napisali su.

Državni poticaji odigrali su važnu ulogu

U takvom okruženju, prema njihovim riječima, gospodarski rast prošle je godine značajno potaknula država, s rastom državne potrošnje od 1,6 posto i spomenutim ubrzanjem investicijskog ciklusa povezanim s izbornim ciklusom i korištenjem EU fondova. To se najjasnije odrazilo na snažnom oporavku građevinske aktivnosti u drugoj polovici godine.

Naprotiv, izazovni uvjeti u izvoznom dijelu gospodarstva odrazili su se na godišnjoj nižoj dodanoj vrijednosti u proizvodnim djelatnostima (za 1,3 posto). Struktura gospodarskog rasta odrazila se i na tržištu rada, gdje je zaposlenost u privatnom sektoru pala, dok je u državnom sektoru ojačala.

Domaća potražnja

Rast na kraju godine temeljio se na domaćoj potražnji. Potrošnja kućanstava ojačala je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, čemu je, prema Banki Slovenije, vjerojatno djelomično pridonijela isplata obveznog božićnog bonusa.

Na godišnjoj razini rast državne potrošnje ojačao je na 3,8 posto. Ulaganja u fiksnu imovinu također su ojačala, porasla su za 12 posto u posljednjem tromjesečju u usporedbi s prošlom godinom.

Banka očekuje rast BDP-a od oko dva posto ove godine.