Slovenija u siječnju s iznadprosječnim padom industrijske proizvodnje

U Sloveniji je proizvodnja bila 2,9 posto niža nego u siječnju prošle godine, ali 1,0 posto veća nego u prosincu prošle godine.

I u cijeloj EU i u užoj eurozoni, u siječnju je u mjesečnoj usporedbi porasla samo proizvodnja energije, i to za 4,2 posto, odnosno 4,7 posto, objavio je danas europski statistički ured Eurostat.

Pad je zabilježen u svim ostalim skupinama roba. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila je u eurozoni niža za 1,9 posto nego u prosincu prošle godine, a u cijeloj EU za 2,0 posto. Pad u oba područja iznosio je 2,3% za kapitalna dobra, 1,9% za trajna potrošna dobra i 6,0% za netrajna potrošna dobra.

Među državama članicama za koje je Eurostat imao podatke, mjesečni pad industrijske proizvodnje bio je najveći u Irskoj (-9,8%), Luksemburgu (-4,3%), Švedskoj (-0,1%), Rumunjskoj (-3,3%) i Belgiji (-3,2%).

U međuvremenu, najveći rast zabilježen je u Portugalu (4,2%), Latviji (3,3%), Litvi (2,7%), Danskoj (2,6%) i Malti (2,5%). Slovenija je također zabilježila rast, i to 1,0%.

U tri najveća gospodarstva, proizvodnja u Njemačkoj bila je niža za 1,3 posto, u Italiji je pala za 0,6 posto u mjesečnoj usporedbi, a u Francuskoj je porasla za 0,5 posto.

U međugodišnjoj usporedbi, statističari su u međuvremenu mjerili rast u proizvodnji energije i kapitalnih dobara. U prvoj kategoriji, rast u eurozoni iznosio je 5,8 posto, u EU u cjelini 5,2 posto, a u drugoj je međugodišnji porast iznosio 1,1 odnosno 1,7 posto.

Kod netrajnih potrošnih dobara, proizvodnja u eurozoni bila je 6,4 posto niža nego u siječnju prošle godine, a u EU27 u cjelini 4,5 posto. Kod trajnih potrošnih dobara međugodišnji pad iznosio je 3,5 posto u oba područja, a kod intermedijarnih dobara 2,1 odnosno 2,2 posto.

Najveći međugodišnji pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu (-14,9 posto), Irskoj (-13,1 posto), Bugarskoj (-8,6 posto) i Rumunjskoj (-3,9 posto), a slijedi Slovenija s padom od 2,9 posto.

Najveći rast u odnosu na siječanj prošle godine zabilježen je u Latviji (+13,3 posto), Danskoj (+11,5 posto), Estoniji (5,9 posto) i Malti (5,7 posto).

Među tri najveća gospodarstva, Njemačka je zabilježila međugodišnji pad od 1,6 posto, Italija 0,6 posto, dok je u Francuskoj proizvodnja porasla za 2,3 posto.