Slovenci u vrhu prema radnom vremenu, ali produktivnost je slaba

Slovenija je bila na vrhu zemalja članica EU s prosječnim tjednim radnim vremenom od 38,3 sata. Njezin je plasman lošiji po produktivnosti rada.

Prije nekoliko dana Eurostat je objavio podatke o stvarnom radnom vremenu zaposlenika s punim i nepunim radnim vremenom u dobnoj skupini od 20 do 64 godine.

Prosječni građanin EU prošle je godine zapravo radio 35,9 sati tjedno na svom glavnom poslu, dok je 2015. taj prosjek iznosio 36,9 sati.

Najduži radni tjedan bio je u Grčkoj s 39,6 sati. Slijede Bugarska i Poljska (38,7 sati), zatim Litva (38,4 sata), a Slovenija je na petom mjestu s prosjekom od 38,3 stvarna radna sata tjedno. Prosječni slovenski radni tjedan skraćen je za 0,7 radnih sati u usporedbi s 2015. godinom.

Unatoč tome, zemlje iznad europskog prosjeka gotovo su isključivo one iz južne, srednje i istočne Europe.

Ispod prosjeka ili na dnu ljestvice isključivo su razvijena gospodarstva zapadne i sjeverne Europe. Tako je najkraći radni tjedan prošle godine bio u Nizozemskoj (31,9 sati), a slijede Njemačka i Danska (33,9 sati), Austrija (34,0 sati), Belgija (34,3 sata) i Finska (34,7 sati).

Podaci Eurostata o produktivnosti rada, koja se mjeri realnim BDP-om ostvarenim po radnom satu, pokazuju drugačiju sliku. Najviša po ovom pokazatelju je Irska s oko 225 posto prosjeka EU, iako je ispod prosjeka EU po broju odrađenih sati. Slijede Luksemburg (153 posto), Belgija (130 posto), Danska i Nizozemska (nešto više od 114 posto) te Austrija (nešto više od 111 posto). Ostala najrazvijenija gospodarstva EU također su iznad prosjeka.

Ispod prosjeka su članice EU iz južne i srednje i istočne Europe, koje sustižu prosječni razvoj dvadeset i sedam zemalja.

Slovenija se s gotovo 86 posto prosječne produktivnosti EU plasirala na 17. mjesto među članicama.

Na dnu ljestvice bile su Bugarska (59 posto), Grčka (67 posto), Latvija (70 posto) i Mađarska (nešto više od 73 posto).