Slika hrvatske ekonomije relativno optimistična i u četvrtom kvartalu |
| Objavljeno: 29.11.2025 / 09:38 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Visokofrekventni pokazatelji gospodarskog kretanja ukazuju na nastavak solidnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2025. |
|
Naime, prema jučer objavljenim podacima, realna stopa rasta prometa u trgovini na malo ubrzala je u listopadu na 4,1%, dok je obujam industrijske proizvodnje porastao za 5,5%, najviše od travnja ove godine. U listopadu ubrzanje rasta realnog prometa u trgovini na malo Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u listopadu je, treći mjesec za redom, zabilježeno ubrzanje realne stope rasta prometa u trgovini na malo. Na mjesečnoj razini, realni promet u trgovini na malo bio je viši za 1,3% što je doprinijelo ubrzanju godišnje stope na 4,1%. Pozitivne godišnje promjene traju kontinuirano od travnja 2023. U odnosu na listopad 2024. promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za realnih 1,6%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio je veći za čak 7,7%. Na povoljna kretanja upućivao je i indeks potrošačkog povjerenja koji je u listopadu dodatno porastao te se nalazi na najvišoj razini od prve polovice 2024. Također, pozitivan trend vidljiv je i iz podataka Porezne uprave iz sustava fiskalizacije prema kojima je fiskalizirani promet u trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima bio, u nominalnim iznosima za 8% veći u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine. Konačno, dobrim rezultatima u listopadu vjerojatno je pridonijela i turistička potrošnja odnosno potrošnja gostiju obzirom da je u listopadu, prema podacima HTZ-a, zabilježen rast broja turističkih noćenja. Prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarilo je svih devet trgovačkih struka. Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa u listopadu je došao od prometa u Nespecijaliziranim trgovinama na malo pretežno hranom, pićem i duhanskim proizvodima. U ovoj trgovačkoj struci porast prometa iznosio je 6,6% s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,3%. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nominalno je porastao za 6,9%. U razdoblju od siječnja do listopada rast realnog prometa od trgovine na malo iznosio je 3,6% godišnje. Sličan obrazac kretanja realnog prometa u trgovini na malo, uz nastavak pozitivnih stopa rasta, očekujemo i u posljednjim mjesecima 2025. godine, premda će dinamika biti nešto umjerenija nego u 2024. U skladu s time, očekujemo i nešto skromniji doprinos osobne potrošnje ukupnom rastu BDP-a u odnosu na prošlu godinu. Ipak, s obzirom na trenutačno visoku razinu potrošačkog optimizma i još uvijek povoljne trendove na tržištu rada, osobna potrošnja ostaje snažna te i dalje čini jedan od ključnih oslonaca gospodarskog rasta. Snažan rast industrije na početku posljednjeg tromjesečja Obujam industrijske proizvodnje porastao je u listopadu u odnosu na rujan za 3,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), što je najsnažniji rast na mjesečnoj razini od kraja prošle godine. Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), najveći doprinos pozitivnoj mjesečnoj promjeni generirala je Energija sa stopom rasta od 16%. Sa znatno skromnijim stopama slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Kapitalni proizvodi (+2,1% odnosno +1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa smanjenjem od 14,8%, čime je poništen solidan rujanski rast (+13%). Smanjenje je zabilježila i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-0,6%). Prema NKD-u, rastom u odnosu na rujan se ističe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,2%), dok je Rudarstvo i vađenje palo za 1,1%. Prerađivačka industrija porasla je za skromnih 0,4%. Na godišnjoj razini, uz pozitivan učinak baznog razdoblja i snažan tekući rast, Energija je ubrzala s -13,6% na +4,3%, vrativši se u pozitivno područje prvi put od travnja. Pozitivne godišnje stope rasta zabilježili su i Kapitalni proizvodi (+16,7%), Intermedijarni proizvodi (+5,9%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,7%). Negativna promjena evidentirana je samo kod promatranih trajnih proizvoda (-6,9%). U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je rast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi), što je najveća godišnja stopa rasta od travnja ove godine. U prvih deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za solidnih 3,3% Prema NKD-u, u promatranom razdoblju prerađivačka industrija porasla je u prosjeku za 4,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti. U skladu s očekivanjima, rast industrije nastavio se i na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, čak i nešto snažnije od očekivanja zahvaljujući pojačanoj dinamici kod proizvodnje Energije. Pozitivne godišnje promjene mogle biti zabilježene i u ostatku tromjesečja. Tako će se u 2025. zabilježiti pozitivna promjena obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti nakon dvije godine realnog pada. Jučerašnji podaci o BDV-u za razdoblje srpanj-rujan 2025. potvrdili su da je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast i treće tromjesečje zaredom. |
|
|
| Tagovi: #hrvatski bdp, #hrvatsko gospodarstvo, #eurozona, #eurostat, #potrošnja, #industrijska proizvodnja |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Fed: Procvat AI-ja potiče inflaciju, teret viših kamatnih stopa snose građani i manje tvrtke |
| WASHINGTON - Američke Federalne rezerve (FED) suočavaju se sa sve većim izazovom u obuzdavanju inflacije jer snažna ulaganja u umjetnu inteligenciju potiču potražnju i rast cijena. |
| Bečki institut: Ekonomska bilanca Vučićeve vladavine je debeli zaostatak Srbije |
| BEOGRAD - Ekonomski rezultati Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića u proteklih 14 godina uvelike odstupaju od službene naracije o "ekonomskom čudu", pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). |
| Njemačka industrija od 2019. izgubila pola milijuna radnih mjesta |
| BERLIN - Njemačka industrija već dugo smanjuje broj radnih mjesta - od 2019. do kraja prošle godine broj zaposlenih pao je za 7,1 posto, odnosno za oko 496.000 ljudi, objavila je dresdenska podružnica instituta Ifo. |
| Kineska ekonomija raste zahvaljujući procvatu izvoza umjetne inteligencije, ali domaći pad i dalje je prepreka |
| PEKING - Kina je u ponedjeljak izvijestila o boljem od očekivanog rastu u trećem tromjesečju, budući da snažan izvoz čipova i elektroničkih komponenti, zahvaljujući globalnom procvatu umjetne inteligencije, podupire drugo najveće svjetsko gospodarstvo, unatoč slaboj potražnji kod kuće. |
| Američki deficit izmaknuo kontroli |
| WASHINGTON - Deficit saveznog proračuna SAD-a za 2026. godinu u petak je službeno dosegnuo 1,992 bilijuna dolara; riječ je o konačnom obračunu na kraju fiskalne godine savezne vlade, što ujedno služi kao još jedan podsjetnik na sve veću ovisnost Washingtona o zaduživanju. |