Sagorijevanje je neizbježno, ali zaštititi se možemo i moramo |
| Objavljeno: 09.02.2025 / 08:33 |
| Autor: Maja Malus |
| ANALIZA - Svjedoci smo posljednjih godina kako naporan životni i poslovni tempo uzima sve više "žrtava". |
|
Osjećaj iscrpljenosti i umora, osjećaj mentalne udaljenosti od posla i smanjena profesionalna učinkovitost. Rastući broj naših kolega i prijatelja ima problema sa sindromom sagorijevanja. Upravo o ovom fenomenu današnjice piše Tanja Pureta u svojoj knjizi "Zaštitni faktor 50 za sprečavanje sagorijevanja". Dobra je vijest, dakle, da zaštitni faktor protiv sagorijevanja ipak postoji. Tanja ga razlaže kroz pedeset vrlo zanimljivih priča temeljenim na stvarnim ljudima i događajima. Te priče imaju misiju podići nas iz pepela burn-outa i naučiti kako spriječiti stres da uopće dođe do nas. Možda je najveći problem današnjice što se sagorijevanja tiče u tome što smo stres prihvatili kao "normalno", ili "novo normalno". Ponekad nam se čak čini da je dan u kojem nismo imali stres prošao nekako "mimo nas", kao da ga nismo proživjeli. Jer, neprestano smo pod pritiskom, vlastitim, a još više onim koji dolazi iz naše okoline. "Performans" non-stop mora biti na najvišoj razini. Jer, ako nije tako, imamo osjećaj da nam prijeti potonuće u nevažnost, pa čak i anonimnost. Ljude za koje sam bila sigurna da ih dobro poznajem, više gotovo da i ne prepoznajem. Više gotovo da i nemam kolega, posebno onih koji su dio menadžmenta ili samostalni poduzetnici, a da posao ne "nose kući". Dio poslodavaca uistinu očekuje od svojih zaposlenika da budu dostupni cijelo vrijeme. S druge strane, danas kao poduzetnica a nekad kao direktorica škole i konzultantica, svjesna sam brojnih situacija kad sam samu sebe odvela i preko granica vlastitih mogućnosti da bih odradila nešto "hitno", a što sam, dakako mogla odgoditi za sutra. I ništa se promijenilo ne bi. Niti sam u bilo kojem slučaju kad sam samoj sebi priredila tu vrstu iscrpljenosti, nešto kvalitetnije odradila, bolje "performala". Najgore od svega, često sam se osjećala još gore i nesigurnije nakon takvih epizoda. Vjerojatno i životno iskustvo nosi nešto od tog zaštitnog faktora 50. Prije desetak godina često sam zapadala u takva "stanja". Danas si taj luksuz jednostavno ne smijem dopustiti. Iščitavajući Tanjine priče došla sam do onoga što smatram da je najbitnija poruka. Život je doista jedinstven i dragocjen dar kojeg smo dobili i valja nam ga što bolje iskoristiti. Pogađajući u srž ove teme, Tanja nam poručuje da je jako važno prigrliti život i živjeti onako kako je zamišljen – slobodno, radosno i uspješno. I to je apsolutno moguće! |
|
|
| Tagovi: #Tanja Pureta, #sagorijevanje, #burnout, #stres, #pritisak, #posao |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |