Ruska ekonomija ne može bez Kine

Rusija često ističe "neograničeno" partnerstvo s Kinom — izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini pri jednom od već brojnih susreta Vladimira Putina i Xi Jinpinga, no ti odnosi postaju sve jednostraniji.

Iako je prošle godine volumen bilateralne trgovine nešto pao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz robe u Kinu gotovo se udvostručio od veljače 2022., kada je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu. Godine 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od oko 129 milijardi dolara pri čemu se velika većina odnosi tek na rudna bogatstva: na sirovu naftu, ugljen i prirodni plin, sve to prodano Kini uz znatne popuste.

Centar za istraživanje energije i čistog zraka izračunao je da je Kina od početka rata nabavila fosilna goriva iz Rusije u vrijednosti preko 372 milijarde dolara. To je Moskvi od ključnog značaja u nabavi deviza za financiranje vojske, unatoč zapadnim sankcijama.

S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, opskrbljujući je strojevima, elektronikom i vozilima koji su zamijenili zapadne dobavljače nakon njihova povlačenja s ruskog tržišta.

Iako se Peking suzdržava od izravne isporuke oružja i vojne opreme Rusiji, Kina je isporučila robu dvostruke namjene u vrijednosti više milijardi dolara — proizvode i tehnologiju civilne uporabe koji imaju i vojnu primjenu. Time se također održava rad ruske obrambene industrije.

Ovaj posjet Kini je zapravo bila proslava 25. obljetnice sporazuma o suradnji te dvije zemlje, ali još prije 25 godina je to bio sporazum između donekle ravnopravnih, sad Moskva sve više ovisi o kineskim prioritetima.

Kina praktično jedini izvor nove tehnologije

Zapadne sankcije, uvedene od 2022. koje su vremenom postajale sve oštrije, presjekle su Rusiji neposredni pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji.

SAD, EU, Velika Britanija i saveznici zabranili su izvoz poluvodiča, mikroelektronike, preciznih alatnih strojeva i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.

Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. osigurala oko 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.

Nabava opreme poput alatnih strojeva za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija mora koristiti složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više u odnosu na cijene koje je plaćala prije nego što je povela rat.

Peking je, prema izvještajima Bloomberga, Rusiji također omogućio pristup obavještajnim podacima promatranja Zemlje, satelitskim snimkama za vojne potrebe i dronovima.

Kineska tehnologija omogućila je Rusiji da održi pa čak i poveća proizvodnju projektila, dronova i drugog oružja te tako očuva ratno gospodarstvo.

Kako Rusija uopće plaća Kini?

Nakon izbijanja rata u Ukrajini, SAD, EU i saveznici isključili su velike ruske banke iz međunarodnog platnog sustava SWIFT i zamrznuli oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske središnje banke u inozemstvu.

Time je globalni financijski sustav u kojem dominira dolar, također pretvoren u sredstvo protiv Kremlja, a transakcije u dolarima i eurima su postale rizične ili nemoguće. Uvedene su i sekundarne sankcije koje su bankama, tvrtkama i pojedincima širom svijeta stvarale dodatni pritisak ako bi nastavili poslovati s ruskim partnerima pod sankcijama.

Kao odgovor, Moskva i Peking ubrzali su proces udaljavanja od dolara i okretanja vlastitim valutama. Prema ruskom ministru financija Antonu Siluanovu, do kraja prošle godine više od 99 posto međusobne trgovine obračunavalo se u rubljima i juanima.

Taj trend dodatno potiče skupina BRICS, koja zagovara obračune u nacionalnim valutama među svojim članicama, a razmatrala je i uvođenje zajedničke valute.

Tzv. „juanizacija“ stvara i nove ovisnosti. Rusija se povremeno suočava s manjkom juana, višim troškovima zaduživanja i mora prihvaćati jaču pregovaračku poziciju Pekinga.

Kina ne nastoji preko noći zamijeniti dolar, ali šira uporaba juana povećava njezin globalni gospodarski utjecaj. Države koje trguju ili se zadužuju u juanima sve su čvršće vezane uz kinesko gospodarstvo i politiku.

Gdje je kraj utjecaja Kine nad Rusijom?

Mnogi analitičari odnosa Rusije i Kine smatraju da će kineski utjecaj na Moskvu u idućim godinama dodatno rasti.

Tijekom ovog posjeta Putin je htio dogovoriti i nove projekte plinovoda koji bi dodatno ojačali ruske izvozne prihode i kinesku energetsku sigurnost. Čini se kako to Pekingu odgovara: povećanje kapaciteta naftovoda i plinovoda prema Kini „znatno bi povećalo energetsku sigurnost Pekinga u slučaju krize oko Tajvana“, napisao je na platformi Substack Joseph Webster iz Atlantic Councila.

Kremlj posebno želi dovršiti projekt plinovoda Snaga Sibira 2, koji bi preko Mongolije mogao u Kinu godišnje isporučivati do 50 milijardi kubičnih metara plina. Projekt je godinama na čekanju zbog sporova oko cijene i tehničkih pitanja.

Kineski interes za pouzdanu opskrbu energijom kopnenim putem je još veći nakon blokade Hormuškog tjesnaca tijekom rata s Iranom. No u posjeti Putina Pekingu je potpisano dvadesetak novih sporazuma o suradnji - ali opet nije došlo do pomaka u projektu Snaga Sibira 2. Jer takav projekt treba Putinu, ali Xi lako može još čekati bolje uvjete za isporuku ovog ruskog plina, a ne želi niti postati previše ovisna samo o jednom izvoru.

Sastanak Putina i Xija dolazi ujedno svega nekoliko dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu, tijekom kojeg su Washington i Peking pokušali stabilizirati odnose u području trgovine, tehnologije i globalnih pitanja nakon nekoliko napetih godina.

Poboljšanje odnosa između SAD i Kine ne bi išlo u korist Putinu. Time bi se smanjio kineski interes za potpuno svrstavanje uz Rusiju protiv Zapada. A Peking je i pred Trumpom i sad sa Putinom jasno pokazao: ono što je Kini daleko na prvom mjestu su njezini vlastiti globalni gospodarski i svaki drugi interesi.