GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rebalansom proračuna manjak konsolidirane opće države produbljen na 2,9% BDP-a

Rebalansom proračuna manjak konsolidirane opće države produbljen na 2,9% BDP-a
DEFICIT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.10.2025 / 10:49
Autor: RBA analize
ANALIZA - Iako su prema novom planu proračunski prihodi povećani na 33 mlrd. eura (+30 mil. eura u odnosu na izvorni proračun), a rashodi smanjeni na 36,8 mlrd. eura (-223 mil. eura) s ovim rebalansom opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 4 mlrd. eura ili 4,4% BDP-a.

Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2025. godini iznositi 2,7 milijardi eura ili 2,9% BDP-a, u odnosu na -2,4% BDP-a planiranih inicijalnim planom.

Iako značajno povećanje proračunskog manjka upućuje na pogoršanje fiskalne pozicije i rast pritisaka na održivost javnih financija, planirani deficit i dalje ostaje unutar granica Maastrichtskog kriterija od 3% BDP-a. Ipak, povećanje manjka ukazuje na rast fiskalne ranjivosti te smanjenje otpornosti javnih financija na potencijalne makroekonomske i fiskalne šokove, osobito u kontekstu i dalje povišenih troškova zaduživanja i neizvjesnih kretanja gospodarske aktivnosti.

S pozitivne strane,  očekuje se nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6% na kraju 2024. na 56,9% do kraja 2025. Pad relativnog pokazatelja zaduženosti podržan je snažnim nominalnim rastom BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora.

Tagovi: #proračunski deficit, #javni dug, #proračun
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE