Rebalansom proračuna manjak konsolidirane opće države produbljen na 2,9% BDP-a |
| Objavljeno: 06.10.2025 / 10:49 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Iako su prema novom planu proračunski prihodi povećani na 33 mlrd. eura (+30 mil. eura u odnosu na izvorni proračun), a rashodi smanjeni na 36,8 mlrd. eura (-223 mil. eura) s ovim rebalansom opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 4 mlrd. eura ili 4,4% BDP-a. |
|
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2025. godini iznositi 2,7 milijardi eura ili 2,9% BDP-a, u odnosu na -2,4% BDP-a planiranih inicijalnim planom. Iako značajno povećanje proračunskog manjka upućuje na pogoršanje fiskalne pozicije i rast pritisaka na održivost javnih financija, planirani deficit i dalje ostaje unutar granica Maastrichtskog kriterija od 3% BDP-a. Ipak, povećanje manjka ukazuje na rast fiskalne ranjivosti te smanjenje otpornosti javnih financija na potencijalne makroekonomske i fiskalne šokove, osobito u kontekstu i dalje povišenih troškova zaduživanja i neizvjesnih kretanja gospodarske aktivnosti. S pozitivne strane, očekuje se nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6% na kraju 2024. na 56,9% do kraja 2025. Pad relativnog pokazatelja zaduženosti podržan je snažnim nominalnim rastom BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. |
|
|
| Tagovi: #proračunski deficit, #javni dug, #proračun |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |