U usporedbi s prosincem, ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo bio je niži za realnih 1,4%. Promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 1,7%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježio pad od 1,1%.
U odnosu na siječanj 2024. realni promet porastao je 4,4%.
Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za realnih 1,1%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 8,7%. Godišnje stope rasta kontinuirano su prisutne još od travnja 2023., odnosno dvadeset i drugi mjesec zaredom.
Prema izvornim indeksima, nominalni porast prometa tijekom siječnja na godišnjoj razini ostvarilo je svih devet trgovačkih struka potvrđujući široku rasprostranjenost potrošnje. Najveći pozitivan doprinos generiran je od strane trgovačke struke Nespecijalizirana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, s porastom prometa od 6,6% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,3%. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo porastao je nominalno za 7,1% godišnje.
Na nastavak rasta trgovine upućivali su i podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije prema kojima je fiskalizirani promet u trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima bio za 7,6% veći nego u siječnju 2024. Iako se radi o nominalnim iznosima koje uključuju učinak i dalje povišene inflacije možemo zaključiti da osobna potrošnja nastavlja biti pokretač rasta gospodarske aktivnosti. Ipak, podaci o fiskaliziranim računima sugeriraju usporavanje trgovine u prvom tromjesečju. Naime, uz skroman rast broja računa na godišnjoj razini u siječnju (+0,8%), prema posljednjim podacima Porezne uprave, broj fiskaliziranih računa zabilježio je u veljači pad na godišnjoj razini (-5,3%). Istovremeno je iznos računa porastao za skromnijih 2,9% godišnje.
U ovoj godini očekujemo da će se nastavak realnog rasta plaća, daljnji rast zaposlenosti (premda nešto umjerenijom dinamikom) i solidni rezultati turizma nastaviti povoljno odražavati na optimizam potrošača podržavajući osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja. Ipak, umjerenija dinamika godišnjeg rasta prometa u trgovini na malo ne bi trebala iznenaditi s obzirom na učinak baznog razdoblja, odnosno već relativno visoke pozitivne promjene tijekom istog razdoblja godinu dana ranije. Ne treba isključiti niti rastuću averziju prema riziku zbog globalnih geopolitičkih događanja koji potencijalno mogu dovesti do suzdržavanja u potrošnji.
