RBA analitičari: Inflacija će biti više od očekivane

Naime, uz mjesečni rast od 0,1%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,1%. U prvih osam mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) ubrzala je s 3,0% u srpnju na 3,4% u kolovozu na godišnjoj razini.

Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, tekuća kretanja u agregatu Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva zaslužna su za zadržavanje inflacije na povišenoj razini u kolovozu budući da su u navedenoj kategoriji, prema indeksu potrošačkih cijena, cijene porasle razmjerno visokih 1,9% mjesečno. Najsnažniji je to mjesečni porast od studenog 2024. U odnosu na kolovoz prošle godine, cijene u ovoj kategoriji bile su više za 8,1%, najviše od travnja 2023. Unutar agregata, posljedica je to snažnog rasta cijena u skupini Stvarne najamnine za stanovanje (+35,8% u odnosu na srpanj).

Na godišnjoj razini rast cijena ostao je široko rasprostranjen. Nešto snažniji tekući rast od dugoročnog prosjeka ostvaren je i u cijenama usluga (+1,4% mjesečno) što je ubrzalo godišnju promjenu s 5,7% u srpnju na 6,4% u kolovozu. Od skupina agregata ovdje rast predvode cijene Restorana i hotela s 7,5% u odnosu na kolovoz 2024. (+0,38pb doprinosa ukupnom porastu). Ipak, ohrabruje usporavanje porasta na godišnjoj razini treći mjesec zaredom.

Unatoč padu u odnosu na srpanj za 1%, bazni učinak djelovao je na komponentu Energija, gdje je godišnji rast ubrzao s 2,3% na 2,5%.

Rast u Neprehrambenim industrijskim dobrima bez energije je ubrzao s 0,4% na 0,5% godišnje te je doprinos ovog agregata ukupnom godišnjem porastu iznosio 0,13 postotnih bodova. U odnosu na srpanj, cijene u ovoj kategoriji bile su niže za 0,7%. Ovdje je u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem kretanja, na ukupnu mjesečnu promjenu snažnije djelovao pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 0,6% (doprinos padu od -0,4 postotnih bodova). Niže su bile i cijene u skupinama Prijevoz, za 1,3% (doprinos padu od -0,18 pb) te Komunikacija, za 0,4% (-0,02 pb).

Općenito, najveći doprinos općoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koje u kolovozu čine gotovo 90% ukupnog porasta. Upravo tekući pritisci u ovim agregatima inflacije posljednjih se mjeseci kreću iznad uobičajenog, dugoročnog obrasca kretanja, što je i glavni razlog zašto prognoziramo nešto višu stopu inflacije nego prošle godine.

U skladu s nešto izraženijim cjenovnim pritiscima u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na naše ranije procjene (osobito u segmentu usluga) te pod utjecajem snažnijeg rasta plaća, koji značajno utječe na domaću potražnju, revidirali smo našu prognozu godišnje inflacije za 2025. s 3,3% na 3,5%. Unatoč reviziji naviše, do kraja godine očekujemo postupno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, dobrim dijelom zbog učinka baznog razdoblja, što bi uz očekivano blago usporavanje domaće potražnje i već izraženu konvergenciju cijena europskom prosjeku u prethodnom razdoblju moglo donekle obuzdavati daljnje cjenovne pritiske.

S druge strane, svojevrsni rizik za naša očekivanja predstavlja razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine te postojana potražnja za kreditima koja bi se barem donekle mogla ograničiti posljednjim makroprudencijalnim mjerama središnje banke. Uz navedeno, rizik predstavljaju i administrativne odluke poput najavljenog postupnog povlačenja preostalih energetskih mjera za potporu kućanstvima. Rizik za inflaciju, osobito onu troškovnu, i dalje predstavlja mogućnost da vremenske (ne)prilike utječu na cijene prehrambenih sirovina kao i geopolitičke napetosti te njihov utjecaj na cijene sirove nafte odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.