Rast potrošnje u srpnju ubrzan na 3,6 posto |
| Objavljeno: 28.08.2026 / 14:43 |
| Autor: RBA analize |
| ZAGREB - Potrošnja u domaćoj maloprodaji porasla je u srpnju već 40. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to znatno brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja. |
|
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno porasla za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine veća za 3,6 posto. Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 40. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to znatno brže nego u lipnju, kada je rast iznosio 0,4 posto. Pritom je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,9 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 4,5 posto, dok je promet na malo motornim gorivima i mazivima pao za 2,8 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Potrošnja podržava rast gospodarstva
DZS objavio je jučer da je u drugom tromjesečju BDP porastao za 1,7 posto na godišnjoj razini. To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto. Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize. Ukupni promet industrije u lipnju porastao je za 7,3 posto u odnosu na lipanj 2025., dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj., porastao za 0,2 posto. Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u lipnju ove godine u usporedbi s lanjskim lipnjem na domaćem tržištu porastao je za 7,4 posto, a na nedomaćem za 5,9 posto. U odnosu na svibanj u lipnju je taj promet na domaćem tržištu pao za 1,1 posto dok je na nedomaćem porastao za 3,7 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) u lipnju 2026. u usporedbi s lipnjem 2025. ukupna prodaja energije veća je za 64,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 61,6 posto, kapitalnih proizvoda za 6,4 posto i intermedijarnih proizvoda za šest posto. Istodobno je ukupna prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 2,3 posto. Na mjesečnoj razini, u lipnju 2026. u usporedbi sa petim mjesecom, ukupna prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 50,7 posto, kapitalnih proizvoda za 7,5 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto. Nasuprot tome, ukupna prodaja energije manja je za 15,5 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,3 posto. |
|
|
| Tagovi: #maloprodaja, #potrošnja, #trgovina na malo, #trgovina |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |