GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast plaća nastavlja se, najveći pritisak je na privatnom sektoru

Rast plaća nastavlja se, najveći pritisak je na privatnom sektoru
ZARADE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.11.2025 / 21:34
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, u rujnu je nastavljen i nominalan i realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.

Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.456 eura, bila je nominalno viša za 10,1% u odnosu na rujan 2024. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 10,7%, a iznosila je 2.025 eura.

Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka 2023. godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 5,7% u odnosu na rujan 2024. godine dok je bruto plaća realno viša za 6,2% godišnje.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.409 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 936 eura. Medijalna neto plaća iznosila je u rujnu 1.260 eura (+11,6% godišnje i +1,2% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.718 eura.

U razdoblju od siječnja do rujna prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1 .437 eura (+10,1% nominalno i +6,2% realno na godišnjoj razini) dok je prosječna mjesečna bruto plaća u istom razdoblju iznosila 1.997 eura što je nominalno više za 10,8%, a realno za 6,8% u usporedbi s istim razdobljem 2024. Na tromjesečnoj razini zabilježeno je usporavanje rasta prosječnih neto i bruto plaća što je dijelom i posljedica učinka baznog razdoblja nakon snažnog porasta plaća u travnju povezanih s jednokratnim isplatama u djelatnosti emitiranja programa.

Rast plaća, iako usporava, i tijekom trećeg tromjesečja bilježi razmjerno visoku godišnju stopu rasta od preko 9%. Iako bi preostali mjeseci zbog učinka baznog razdoblja trebali donijeti daljnje usporavanje, pritisak na rast plaća u privatnom sektoru ne jenjava s obzirom na inflaciju, ali i rast ugovorenih plaća u javnom sektoru prethodnih mjeseci. Prema najavama iz vlade minimalna plaća nastavit će rasti (gotovo 30% do 2028.), a nastavljaju se pregovori oko povećanja materijalnih prava javnih službi koji će naposljetku sigurno rezultirati daljnjim rastom plaća, ali i sve većim pritiskom na privatni sektor. Razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru je još u 2024. premašila 30%.

Tagovi: #plaća, #prosječna plaća, #neto plaća, #javni sektor, #privatni sektor
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE