GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast hrvatskog gospodarstva usporio na 1,7 posto

Rast hrvatskog gospodarstva usporio na 1,7 posto
USPORAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.08.2026 / 13:30
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i izvoza, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine već 22. kvartal zaredom, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto.

Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u drugom kvartalu za 0,5 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,6 posto u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 1,7 posto, sporije u odnosu na 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 0,7 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 3,0 posto na godišnjoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 1,0 posto. Uvoz roba i usluga povećan je, pak, za 3,4 posto, dok je u prethodnom kvartalu pao za 0,3 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 2,5, usluga za 7,8 posto.

Rast na godišnjoj razini brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo za 0,4 posto na kvartalnoj, a 1,7 posto na godišnjoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,2 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 1,0 posto na godišnjoj razini.

Tagovi: #hrvatski bdp, #hrvatska ekonomija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE