GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

PwC: Veći optimizam predsjednika uprava,

PwC: Veći optimizam predsjednika uprava,
ISTRAŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.01.2024 / 07:25
Autor: SEEbiz
DAVOS. – Udio predsjednika uprava koji smatraju da će se globalni gospodarski rast poboljšati u sljedećih 12 mjeseci udvostručio se u odnosu na prošlu godinu.

li....

 Istovremeno je udio predsjednika uprava koji su zabrinuti za svoju dugoročnu poslovnu održivost porastao na 45 % uslijed rastućih tehnoloških i klimatskih pritisaka. To su neki od zaključaka PwC-ovog 27. godišnjeg globalnog istraživanja mišljenja predsjednika uprava objavljenog danas.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 4.702 predsjednika uprava u 105 zemalja i teritorija, otkrilo je da je 38 % predsjednika uprava optimistično u vezi s izgledima globalnog gospodarskog rasta u sljedećih 12 mjeseci, što predstavlja porast u odnosu na 18 % u 2023. godini. Očekivanja predsjednika uprava o gospodarskom padu također su pala s rekordno visoke razine u prošlogodišnjem istraživanju (73 %) na 45 %, s obzirom na to da je percipirana izloženost inflaciji pala za 16 postotnih bodova (na 24 %), a makroekonomskoj volatilnosti za 7 postotnih bodova (na 24 %). Unatoč aktualnim sukobima, udio predsjednika uprava koji smatraju da je njihova tvrtka umjereno ili izrazito izložena riziku od geopolitičkih sukoba pao je za 7 postotnih bodova (na 18 %).

Također je vjerojatnije da će u pogledu domaćih gospodarskih izgleda predsjednici uprava u većini regija svijeta biti skloniji optimizmu nego pesimizmu. Međutim, predsjednici uprava u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi suprotstavljaju se trendu: u zapadnoj Europi 32 % očekuje poboljšanje domaćeg gospodarstva, 48 % pad, dok se u Sjevernoj Americi bilježe 31 % u prvoj, odnosno 52 % u drugoj kategoriji.

Vjerojatnije je da će predsjednici uprava planirati povećanje, a ne smanjenje broja zaposlenih u sljedećih 12 mjeseci, a 39 % ih je izjavilo da očekuje povećanje broja zaposlenih za 5 % ili više. Vjerojatno je da će poslodavci u svim regijama biti skloniji povećanju, a ne smanjenju broja zaposlenih, s tim da je Bliski istok najodlučniji u zapošljavanju (65 %).

Iako je smjer kretanja pozitivan, optimizam je krhak s obzirom na preklapanje određenih megatrendova, uključujući tehnološke poremećaje, kao što je primjerice pojava generativne umjetne inteligencije, i klimatsku tranziciju. Gotovo polovica (45 %) predsjednika uprava smatra da njihov postojeći način poslovanja neće biti održiv za desetak godina ako nastave sadašnjim putem, što predstavlja porast u odnosu na 39 % u 2023. godini. Predsjednici uprava su nešto manje sigurni u izglede za rast prihoda svojih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na prošlu godinu, što predstavlja pad s 42 % na 37 %, odražavajući neizvjesnost o tome kako će upravljati megatrendovima.

Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a, izjavio je sljedeće:

„Poslovne lidere sve manje zabrinjavaju makroekonomski izazovi, ali sve su usredotočeniji na moguće poremećaje u njihovim sektorima poslovanja. Unatoč rastućem optimizmu u kontekstu globalne ekonomije, zapravo su manje optimistični nego lani u pogledu vlastitih izgleda za ostvarivanje prihoda i svjesniji su potrebe za temeljitim preoblikovanjem svog poslovanja. Bilo da je riječ o bržem uvođenju generativne umjetne inteligencije ili promjeni načina poslovanja u svrhu lakšeg suočavanja s izazovima koji proizlaze iz klimatske tranzicije te iskorištavanja povezanih prilika, ovo je godina transformacije.”

John Gašparac, voditelj poslovanja PwC-a u Hrvatskoj dodao je:

„Poduzeća se moraju prilagoditi novom vremenu i okolnostima. Bit će važno preoblikovati se i usredotočiti na sile koje izazivaju poremećaje unutar sektora u kojem pojedino poduzeće djeluje. To bi moglo uključivati ulaganje u nove tehnologije kao što je generativna umjetna inteligencija ili razvoj održivih poslovnih modela čime se rješavaju izazovi i prihvaćaju prilike koje nosi klimatska tranzicija. Postoji stalna rastuća potreba da poduzeća budu agilna i prilagodljiva pri suočavanju s promjenama. Važno je da poduzeća prate te promjene i prihvate nove tehnologije i poslovne modele kako bi ostala konkurentna u današnjem svijetu koji se iznimno brzo mijenja.”

Prilike koje nudi primjena umjetne inteligencije

Većina predsjednika uprava smatra generativnu umjetnu inteligenciju katalizatorom transformacije koja će poticati učinkovitost, inovacije i transformacijske promjene. Gotovo tri četvrtine (70 %) smatra da će u sljedeće tri godine to značajno promijeniti način na koji njihova tvrtka stvara, isporučuje i definira vrijednost.

Predsjednici uprava također su optimistični u pogledu kratkoročnog učinka. Tijekom sljedećih 12 mjeseci, gotovo tri petine (58 %) očekuje da će poboljšati kvalitetu svojih proizvoda ili usluga, a gotovo polovica (48 %) smatra da će umjetna inteligencija poboljšati njihovu sposobnost izgradnje povjerenja među dionicima. Također očekuju bolje rezultate svog poslovanja: 41 % očekuje pozitivan utjecaj na prihode, a 46 % očekuje pozitivan utjecaj na profitabilnost. Sektor tehnologije, medija i komunikacija najpozitivniji je u pogledu utjecaja na dobit (54 %), dok je optimizam na području energetike, komunalija i resursa najniži (36 %).

No dok su predsjednici uprava sve usredotočeniji na transformacijske prednosti generativne umjetne inteligencije, velika većina kaže da će njenim uvođenjem biti potrebno usavršavanje radnika (69 %). Također su izrazili zabrinutost zbog povezanog porasta rizika kibernetičke sigurnosti (64 %), dezinformacija (52 %), pravnih obveza i reputacijskih rizika (46 %) te pristranosti prema određenim skupinama klijenata ili zaposlenika (34 %) u svojim poduzećima.

Predsjednici uprava bilježe napredak u pogledu klimatskih prioriteta

Pri utvrđivanju prioriteta, mnogi predsjednici uprava klimatsku tranziciju smatraju čimbenikom koji unosi poremećaje u njihove sektore poslovanja, ali koji osim rizika donosi i razne prilike. Gotovo jedna trećina očekuje da će klimatske promjene promijeniti način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost tijekom sljedeće tri godine, što predstavlja porast u odnosu na izjave manje od jedne četvrtine predsjednika uprava osvrćući se na proteklih 5 godina.

Predsjednici uprava ostvaruju napredak u ostvarenju postavljenih ciljeva: 76 % je ili započelo ili provelo korake za poboljšanje energetske učinkovitosti, dok 58 % navodi da je ostvarilo sličan napredak kada je riječ o inovacijama na području novih, klimatski prihvatljivih proizvoda, usluga ili tehnologija.

S druge strane, samo 45 % je izjavilo da je ostvarilo napredak na području uključivanja klimatskih rizika u financijsko planiranje ili je taj postupak provelo (pri čemu je 31 % navelo da to ne planira učiniti). 47 % predsjednika uprava izjavilo je da zaostaju s provedbom mjera prilagodbe fizičkim klimatskim rizicima (pri čemu 29 % navodi da ne planira uvesti nikakve mjere).

Istraživanje ukazuje na značajnu podršku dekarbonizaciji, a samo 26 % izjavilo je da nedostatak podrške uprave ili menadžmenta predstavlja umjerenu ili veliku prepreku dekarbonizaciji. Umjesto toga, predsjednici uprava navode regulatornu složenost (54 %) i niže ekonomske povrate za klimatski prihvatljiva ulaganja (51 %) kao najveće postojeće prepreke. Predsjednici uprava počeli su rješavati ekonomske prepreke, pri čemu je četiri od deset izjavilo da su prihvatili niže zahtijevane stope prinosa klimatski prihvatljivih ulaganja u odnosu na druga ulaganja – u većini slučajeva između jedan i četiri postotna boda niže stope.

Nužnost preoblikovanja

Kako predsjednici uprava postaju svjesniji megatrendova s kojima se suočavaju poduzeća na globalnoj razini, sudionici istraživanja sve više sumnjaju u dugoročnu održivost svog poslovanja. Gotovo polovica (45 %) sumnja da će njihovo poslovanje biti održivo nakon sljedećeg desetljeća ako se ne preoblikuju, što predstavlja porast u odnosu na 39 % iz 2023. godine. Istraživanje jasno pokazuje da su manje tvrtke izložene većem riziku: 56 % predsjednika uprava na čelu poduzeća koja ostvaruju manje od 100 milijuna dolara prihoda godišnje smatra da će njihovo poslovanje biti održivo još samo 10 godina ili manje ako nastavi s dosadašnjim načinom poslovanja. Taj stav zauzelo je i 27 % predsjednika uprava poduzeća koja ostvaruju 25 ili više milijardi dolara prihoda godišnje.

Gotovo svi predsjednici uprava (97 %) napominju da su poduzeli korake kako bi promijenili način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost u posljednjih pet godina, a više od tri četvrtine (76 %) poduzelo je barem jednu mjeru koja je imala velik ili vrlo velik utjecaj na poslovni model njihovog poduzeća.

Međutim, predsjednici uprava suočavaju se s brojnim izazovima kod poduzimanja spomenutih mjera. Dvije trećine (64 %) navodi kako regulatorno okruženje bar donekle ograničava njihove mogućnosti transformacije poslovnog modela, 55 % ukazuje na različite, jednako važne, operativne probleme, a 52 % ukazuje na nedostatak vještina zaposlenika u njihovim tvrtkama.

Neučinkovitost se navodi kao još jedna prepreka. Predsjednici uprava uočili su značajnu razinu neučinkovitosti u nizu rutinskih aktivnosti u svojim tvrtkama, od sastanaka na kojima se donose odluke do prepiske e-poštom, pri čemu otprilike 40 % vremena utrošenog na te zadatke smatraju neučinkovitim. PwC-ova konzervativna procjena troška navedene neučinkovitosti bila bi jednaka samonametnutom porezu na produktivnost u iznosu od 10 bilijuna dolara.

Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a, zaključio je sljedeće:

„Ovogodišnji podaci ukazuju na visok stupanj neizvjesnosti u razmišljanjima predsjednika uprava u pogledu budućnosti, ali i na činjenicu da poduzimaju određene mjere. Transformiraju svoje poslovne modele, ulažu u tehnologiju i svoje ljude te upravljaju rizicima i prilikama koje donosi klimatska tranzicija. Ako tvrtke žele kratkoročno i dugoročno napredovati, izgraditi povjerenje i isporučiti trajnu i dugoročnu vrijednost, moraju ubrzati tempo transformacije.”

Tagovi: PWC, MENADŽERI, UMJETNA INTELIGENCIJA, DIGITALIZACIJA, RADNICI
PROČITAJ I OVO
Njemački BDP blago porastao u prvom kvartalu
BLAGI RAST
Njemački BDP blago porastao u prvom kvartalu
BERLIN - Bruto domaći proizvod Njemačke porastao je u prvom tromjesečju 2024. za 0,2 posto u odnosu na prethodno, izvijestio je u utorak Savezni ured za statistiku na temelju preliminarnih podataka.
Inflacija u eurozoni stabilna u travnju; Hrvatska gotovo dvostruko iznad prosjeka
TRENDOVI
Inflacija u eurozoni stabilna u travnju; Hrvatska gotovo dvostruko iznad prosjeka
FRANKFURT - Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u travnju istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, a u Hrvatskoj njihov rast bio je gotovo dvostruko snažniji od prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su u utorak izračuni europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja oštro pala četvrti mjesec zaredom
TRENDOVI
Industrijska proizvodnja oštro pala četvrti mjesec zaredom
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku oštro pala četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, no nešto sporije nego mjesec dana prije.
Prva procjena: Inflacija usporila u travnju
CIJENE
Prva procjena: Inflacija usporila u travnju
ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%.
Hrvatski izvoz porastao prvi put od travnja 2023.
ROBNA RAZMJENA
Hrvatski izvoz porastao prvi put od travnja 2023.

ANALIZA - Prema privremenim podacima DZS-a, u siječnju je zabilježen pad vrijednosti uvoza robe na godišnjoj razini deseti mjesec zaredom, dok je izvoz robe porastao prvi put nakon kontinuiranog pada od travnja prošle godine.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE