Primorac rekao da rast plaća treba ograničiti, najavio nove trezorce

Primorac je u srijedu sudjelovao na tradicionalnom 33. savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2026. koju organizira Hrvatsko društvo ekonomista. Na novinarsko pitanje o zaključnoj izjavi Misije MMF-a na kraju njezinog posjeta Hrvatskoj Primorac je odgovorio kako smatra da je fiskalna politika, u smislu fiskalne stabilnosti i očuvanja proračunskog deficita, na razini konsolidirane opće države ispod tri posto, nešto što svrstava Hrvatsku među članice EU-a s primjerenijim fiskalnim okvirima i fiskalnom politikom.

Primorac je rekao da se posve slaže s MMF-om da treba ograničiti rast plaća.

- Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru, slažemo se s procjenama MMF-a da trebamo oprezno odvagnuti tu situaciju i zbog toga, i u kontekstu aktualnih pregovora sa sindikatima, koje obavlja ministar Piletić, to je nešto što kontinuirano pokušavamo pojašnjavati, naveo je.

Ocijenio je kako je nerealno očekivati, nakon rasta plaća koji se velikim dijelom dogodio uslijed reforme plaća u javnom sektoru, da će se takav trend i dinamika rasta plaća nastaviti i u idućem razdoblju.

- To nije realno, moguće, niti bi bilo oportuno za Hrvatsku, naglasio je.

Primorac je istaknuo da se kontinuirano rasterećuju plaće, da su rasterećenja od 2016. do danas iznosila više od 2 milijarde eura na godišnjoj razini. Rekao je da su od 2024. uspjeli prvi put povećati plaće za one s najnižim primanjima, da se kontinuirano povećavao osnovni osobni odbitak te dijelom smanjivali porezni razredi.

No, podsjetio je, i da dio građana uopće nije u poziciji da plaća porez na dohodak jer im je porezna osnovica niža od osobnog odbitka pa se njima bilo kakvim iskorakom u poreznoj politici više nije moglo pomoći u poreznom dijelu. Stoga je, rekao je, u sustav ugrađen inovativni element, koji je oslobodio bruto plaću davanja za one s najnižim primanjima. Rekao je da se nastoji i dalje porezno rasterećivati rad te prebacivati porezno opterećenje na druge oblike gospodarske snage, ponajprije imovine, tj. nekretnina te da su u tome zasad prilično uspješni.

Idu novi trezorci

Primorac je tom prigodom najavio i novo izdanje trezorskih zapisa, koje će biti roka dospijeća 364 dana, a ciljani iznos izdanja je 1,2 milijarde eura, uz prinos od 2,6 posto. Upis počinje digitalnim kanalima u nedjelju u ponoć, a u petak će to to izdanje biti podrobnije najavljeno.

Govoreći o državnom proračunu za sljedeću godinu, rekao je da je prijedlog u završnoj fazi pripreme i da će uskoro biti na Vladi.

- U skladu s projekcijama Ministarstva financija, očekujemo gospodarski rast od 2,7 posto, inflaciju od 2,8 posto te deficit na razini konsolidirane opće države od 2,9 posto. Traju razgovori sa svim resornim ministrima i ministarstvima, proračun bi trebao biti usvojen na Vladi do 15. studenoga, a potom će biti upućen u saborsku proceduru, najavio je.

Primorac se u svom izlaganju osvrnuo na učinjeno u protekle tri godine, kazavši da s makroekonomskog aspekta možemo biti zadovoljni učinjenim, kao i reformskim procesima, ispunjavanjem niza kriterija i pristupom OECD-u, za koji vjeruje da će se dogoditi sljedeće godine.

- Smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u, stvorili smo fiskalni prostor za reakcije ako bude potrebno, nastojali smo rasterećivati gospodarstvo, a što se tiče daljnjih iskoraka, ambicija je prebaciti teret oporezivanja s rada na druge oblike gospodarske snage, ponajprije imovine, tj. nekretnina, rekao je.

Spomenuo je i dio izmjena u poreznom sustavu, koji bi trebao demotivirati one koji špekulantski ulažu u nekretnine, oporezivanje turističkog najma te fiskalizaciju napojnica, istaknuo da će registar stanovništva biti posve funkcionalan od lipnja 2026., a da će Fiskalizacija 2.0 povećati fiskalnu disciplinu.

Primorac je istaknuo i rad na unaprjeđenju društvene klime, zaštiti djece i maloljetnika, posebice u sustavu igara na sreću. Stupanjem na snagu nove regulative bit će uređeno oglašavanje te odmicanje takvih prostora od škola i crkava, a već sada je, kaže, najavljeno premještanje oko polovice poslovnica.

Rekao je da država svoje potrebe za zaduživanjem dobrim dijelom danas ispunjava kod građana, da je riječ o više od 300 milijuna eura vrijednih posljednjih izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa, a sljedeći korak bio bi izdavanje korporacijskih obveznica, posebice javnih poduzeća.

Radna skupina za preporuke kako ojačati produktivnost

Primorac se slaže da treba raditi na jačanju produktivnosti, no naglašava da se o tome govori već 15 godina, ali s malo konkretnih preporuka.

- Spremni smo prihvatiti konkretne savjete, rekao je Primorac i najavio formiranje radne skupine, kazavši da su im potrebni ljudi koji se na znanstvenoj i stručnoj osnovi bave temom povećanja produktivnosti.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić govorio je o zamki niske produktivnosti te istaknuo da je vrijeme za odluke te iznio deset nužnih koraka za izlazak iz niske produktivnosti, među kojima su razvoj industrije visoke dodane vrijednosti, obrazovanje, modernizacija infrastrukture, dodatno smanjivanje administrativnih opterećenja, povećavanje kvalitete institucija i učinkovitosti države, jačanje upravljanja i vladavine prava te dugoročno vezanje rasta plaća uz rast produktivnosti.