Primorac brani rebalans: Rashodi rastu zbog povećanja mirovina, plaća i socijalnih davanja

Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.

„To je nešto za što smo smatrali da imamo ne samo odgovornost, nego i obvezu učiniti u ovim vremenima, pa su rashodi rasli za milijardu eura”, istaknuo je ministar.

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.

„Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a”, rekao je Primorac.

Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura.

„Ja bih rekao da je, prije svega uslijed narušene fiskalne slike jedinica lokalne samouprave, efekt samo na razini lokalnog sektora iznosi 1 posto BDP-a”, istaknuo je ministar.

Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.