Tako je, prema podacima koje je jučer objavio DZS, godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju usporila na 7,3% (u odnosu na preliminarnih 7,4%). Očekivano, prema glavnim skupinama, najveći porast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u prosjeku je ostvaren kod Restorana i hotela za 14,6%, dok su cijene Hrane i bezalkoholnih pića bile više za 12,6%, Odjeće i obuće za 11,3%, a Raznih dobara i usluga za 10%. Ostale kategorije zabilježile se jednoznamenkaste stope rasta dok je snažniji rast ublažen padom cijena u skupini Prijevoz za 3,7% godišnje, što je rezultat kretanja cijena na svjetskim robnim burzama.
Najveći doprinos srpanjskom rastu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine generiran je od strane Hrane i bezalkoholnih pića, i to 3,34 postotna boda. Hrana, koja čini značajan udio u potrošačkoj košarici (oko 25%), bilježi dvoznamenkaste stope rasta kontinuirano još od veljače 2022. Tijekom prvih sedam mjeseci jačao je utjecaj rasta cijena usluga, koje su pod utjecajem povišenih i rastućih (ulaznih) troškova, ali i pojačane potražnje. Godišnja stopa rasta cijena usluga u srpnju, promatrajući prema posebnim agregatima, iznosila je 7,7%.
S druge strane, na usporavanje rasta opće razine cijena djeluje učinak baznog razdoblja i sve manji, ili čak negativan doprinos cijena energije koje su u srpnju 2023. bile niže za 1,8% godišnje. Negativna godišnja promjena ove kategorije zabilježena je treći mjesec zaredom. Posljedično, u prvih sedam mjeseci inflacija je iznosila u prosjeku 9,6% na godišnjoj razini.
Na mjesečnoj razini, potrošačke cijene bile su više u prosjeku za 0,2% ( u odnosu na 0,9% u lipnju), a najsnažniji rast također je zabilježen u skupini Restorani i hoteli, i to za 4% (uz doprinos porastu od +0,2pb). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažen je padom cijena u skupini Odjeća i obuća (-11,8%) uslijed sezonskih sniženja.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), uz godišnju stopu rasta za 8,0% u srpnju (-0,3pb u odnosu na godišnju promjenu u lipnju), u razdoblju od siječnja do srpnja je iznosio 9,7%. Gotovo tijekom cijelog drugog i trećeg tromjesečja godišnja promjena HIPC je nešto viša od nacionalnog indeksa potrošačkih cijena (IPC), što je za očekivati budući da usporedivi pokazatelj za razliku od lokalne mjere uvažava i potrošnju stranih gostiju. Naime, udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći je kod HIPC u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena.
Nastavak usporavanja godišnje stope izgledan je i u rujnu te u posljednjem tromjesečju prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Međutim, snažan nominalni rast plaća, koji već premašuje stopu inflacije uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje, primjerice, cijena usluga, otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom.
Rast cijena hrane prema kraju godine trebao bi također usporavati, ali na razini cijele godine one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Cijene usluga bit će jedna od ključnih odrednica temeljne stope inflacije.
