GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Poskupljenja u restoranima i hotelima podižu inflaciju

Poskupljenja u restoranima i hotelima podižu inflaciju
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.09.2023 / 09:19
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Motiv Vladine odluke da u rujnu zamrzne cijene 30 proizvoda, uglavnom hrane i higijenskih potrepština, i krene u pregovore s trgovačkim lancima oko nižih cijena u maloprodaji bio je, objašnjavao je u četvrtak nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, kolovoški zaokret u kretanju inflacije, odnosno njezino ponovno ubrzanje.

Osam mjeseci prije toga inflacija je usporavala, u srpnju je njezina stopa bila još uvijek visokih 7,3 posto, ali je i to bilo usporavanje u odnosnu na mjesec dana ranije.

No, u kolovozu se trend promijenio i potrošačke cijene su, potvrdila je to jučer i druga procjena Državnog zavoda za statistiku, otišle na 7,8 posto. U Vladi odbijaju mogućnost da su s jačom reakcijom u obuzdavanju inflacije pričekali završetak turističke sezone, koja među ostalim zbog potrošnje inozemnih gostiju puni državni proračun. Vrijeme je to i kad prihodi trgovačkih lanaca ne ovise samo o kupovnoj moći domaćih građana, pa bi možda pritisak vlasti na trgovačke lance bio manje učinkovit usred sezone, piše Novi list.

Jučerašnja objava DZS-a otkriva i tko je od kolovoza prošle godine do kolovoza ove godine najviše podizao cijene, pa je tako najveći porast potrošačkih cijena bio u kategoriji restorana i hotela, 14,2 posto. To dovoljno govori o utjecaju turizma na kolovoško ubrzanje inflacije. Odmah potom slijede hrana i bezalkoholna pića gdje su cijene u prosjeku bile veće 11 posto nego u kolovozu prošle godine. Cijene odjeće i obuće porasle su u prosjeku 9,9 posto. Objavio je DZS i kretanje uvoznih cijena pa i ti indeksi dobrim dijelom otkrivaju uzroke inflacije u Hrvatskoj.

Iako DZS pri tome mjeri kretanje cijena u odnosu na 2015. godinu, podaci vrlo jasno pokazuju da su u ovoj godini najviše rasle uvozne cijene u prehrambenoj industriji. Uz pad u veljači u odnosnu na siječanj, uvozne su cijene prehrambenih proizvoda pojačano rasle kako se sezona približavala. Tako su od veljače do srpnja uvozne cijene prehrambenih proizvoda porasle za 38,2 postotna boda. U srpnju ove godine uvozne cijene prehrambeno-prerađivačke industrije bile su za 73,7 posto veće u odnosu na 2015. godinu. Rasle su naravno i cijene u domaćoj prehrambenoj industriji i poljoprivredi, ali ipak sporije.

U odnosu na 2015. godinu proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine u prosjeku su bile veće za 39,7 posto u odnosu na 2015. godinu, s time da su cijene biljnih proizvoda više za 28,6 posto, a stoke i peradi i stočnih proizvoda za 51,4 posto.

Rezultat rasta uvoznih cijena na kraju su, barem prema DZS-u, potrošačke cijene hrane i pića za 42 posto veće nego 2015. godine. No, pri tome ne treba zaboraviti da je na većinu proizvoda te 2015. godine PDV, koji ulazi u potrošačke cijene, bio 25 posto, dok je trenutno na veliki broj prehrambenih artikala pet posto.

I dok su cijene usluga u turizmu i cijene hrane i dalje najveći uzrok visokih stopa inflacije, a pad cijena energije je i doveo do njezina usporavanja u razdoblju od prosinca prošle godine do srpnja ove godine, na mjesečnoj razini je situacija nešto drukčija. Na prosječan rast cijena od 0,5 posto u kolovozu u odnosu na srpanj najviše je utjecao rast cijena prijevoza i komunikacija. Prijevoz je već krajem 2021. godine zbog rasta cijena nafte bio kategorija koja je stvarala najveći inflatorne pritisak, što se dodatno pojačalo nakon početka rata u Ukrajini. No, kako su počele padati cijene nafte, tako su cijene prijevoza sve manje povećavale stopu inflacije, pa je u kolovozu ove godine u odnosno na kolovoz prošle godine prijevoz skuplji 3,3 posto. No, u samo mjesec dana zbog poskupljenja naftnih derivata prijevoz je u prosjeku poskupio za 2,9 posto. Cijene komunikacijskih usluga u prosjeku su u kolovozu bile veće za 1,4 posto nego u srpnju, a to je posljedica odluke telekomunikacijskih kompanija da barem dijelom iskoriste mogućnost podizanja cijena svojih usluga za stopu inflacije. Te su odluke telekomi provodili uglavnom ovog ljeta.

Tagovi: inflacija, restorani, hoteli, turizam, Plenković
PROČITAJ I OVO
Njemački izvoznici optimističniji u svibnju
IZVOZNICI
Njemački izvoznici optimističniji u svibnju
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima u svibnju se znatno popravilo u odnosu na travanj, pokazalo je najnovije istraživanje minhenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo.
Ifo: Optimizam u gospodarstvu suzdržaniji nego među ekonomistima
SIGNALI
Ifo: Optimizam u gospodarstvu suzdržaniji nego među ekonomistima
BERLIN - Njemački ekonomisti stalno su uvjereni da će se domaće gospodarstvo izvući iz krize. No, put do početka oporavka stalno se produljuje, pokazuje novo izdanje barometra gospodarskih očekivanja minhenskog instituta Ifo.
Stagnira raspoloženje u njemačkoj ekonomiji
SIGNALI
Stagnira raspoloženje u njemačkoj ekonomiji
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu u svibnju je stagniralo. Pokazatelj gospodarske klime koji izračunava minhenski institut Ifo ostao je na 89,3 boda.
Kineskoj industriji ove godine ide bolje
TREND
Kineskoj industriji ove godine ide bolje
PEKING - Dobit kineske industrije u prva četiri mjeseca ove godine bila je 4,3 posto veća nego u istom razdoblju lani.
Povećanje plaća snažno podiglo rashode državnog proračuna u prvom kvartalu
RASHODI
Povećanje plaća snažno podiglo rashode državnog proračuna u prvom kvartalu
ANALIZA - Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva financija, prema metodologiji računskog plana, u prvom tromjesečju 2024. snažan rast rashoda od 21,7% ili 1,3 mlrd eura prvenstveno je posljedica rasta rashoda za bruto plaće državnih i javnih službenika te rasta rashoda za mirovine koji su zajedno zaslužni za preko polovice rasta rashoda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE