Polovinu vrijednosti slovenskog izvoza ostvario mali broj velikih tvrtki

Najveći broj izvoznika i uvoznika bila su mikro poduzeća (poduzeća s manje od 10 zaposlenih). Oni su iznosili 72,2 posto među izvoznicima i 64,4 posto među uvoznicima. Slijede male tvrtke (tvrtke s 10 do 50 zaposlenih).

Mikro i mala poduzeća zajedno su doprinijela više od petine vrijednosti ukupnog izvoza i gotovo trećinu vrijednosti ukupnog uvoza.

U 2020. godini 26.448 slovenskih izvoznika i 59.822 slovenskih uvoznika trgovalo je u inozemstvu. Među izvoznicima najbrojnije su bile tvrtke koje su bile i uvoznici (67,8 posto), dok su među uvoznicima najbrojnije bile tvrtke koje su samo uvozile (70 posto).

Većinu ukupnog izvoza i uvoza ostvarile su tvrtke koje trguju u oba smjera, tj. Kao izvoznici i uvoznici. Taj je postotak 94,9 za izvoz i 92,4 za uvoz.

Slovenija je prošle godine ostvarila suficit kako u trgovini s državama članicama EU (5,8 milijardi eura), tako i u trgovini sa zemljama izvan EU (1,3 milijarde eura).

Višak u vanjskoj trgovini Slovenije generirali su uglavnom tvrtke iz područja rudarstva, proizvodnje, opskrbe električnom energijom, plinom i parom, vodoopskrbe, gospodarenja kanalizacijom i otpadom te sanacije okoliša.

Trgovinski deficit uglavnom je generiran trgovinom, održavanjem i popravkom motornih vozila, uglavnom u trgovini s državama članicama EU (5,7 milijardi eura).

Mikro i mala poduzeća izvezla su najviše robe u vrijednosti u Hrvatsku (38,7 posto vrijednosti ukupnog izvoza u ovu zemlju), Italiju (34,5 posto) i Austriju (29,3 posto). Srednje tvrtke ostvarile su najveće vrijednosti izvoza izvozom u Hrvatsku, Austriju i Srbiju (u prosjeku po četvrtinu vrijednosti izvoza).

Podaci o uvozu otkrivaju da su mikro i mala poduzeća najviše robe uvozila iz Hrvatske (49,1 posto vrijednosti ukupnog uvoza iz ove zemlje), Mađarske (44,6 posto) i Italije (38,7 posto). Srednja poduzeća ostvarila su najveće udjele u uvozu iz Njemačke, Italije i Austrije (u prosjeku 21 posto vrijednosti uvoza iz svake).