Prošle je godine u ožujku samo posredovanjem HZZ-a bilo zaposleno 4,3 tisuće sezonskih radnika, u travnju 8,9 tisuća, a od ožujka do lipnja ukupno 24,4 tisuće. Najviše je sezonskih radnika bilo zaposleno u travnju te sveukupno najviše u turizmu, trgovini i prijevozu. Prema administrativnim podacima DZS-a, u ožujku obično najviše raste broj zaposlenih u građevinarstvu, dok veće zapošljavanje u turizmu počinje u travnju. Najveći se mjesečni rast broja zaposlenih u godini ostvaruje pak u svibnju i lipnju pod dominantnim utjecajem turizma, što će u ovoj godini biti neostvarivo.
Veliki su poremećaji u sezonskom zapošljavanju vidljivi odmah u ožujku kada je s evidencije nezaposlenih zbog zapošljavanja na sezonskim poslovima izišlo 52% manje osoba nego u istom mjesecu prošle godine. U travnju, mjesecu najsnažnijeg sezonskoga zapošljavanja, razlika je drastičnija i pokazuje veličinu problema: ovogodišnjeg je travnja bilo 96% manje sezonski zaposlenih radnika nego u travnju prošle godine Uz izostanak normalnog sezonskog zapošljavanja, pa time i pojačanog izlaska s evidencije nezaposlenih, u uvjetima stroge karantene, mnoge su tvrtke počele smanjivati broj zaposlenih te je nastao veći, za to doba godine neuobičajen, pritisak na burzu.
Naime, u prva je dva mjeseca broj ulazaka izravno iz radnoga odnosa bio niži nego prošle godine u istim mjesecima, no u ožujku i travnju nastala je eksplozija broja otkaza: u ožujku dvostruko, a u travnju gotovo trostruko više nego u istim mjesecima prošle godine. Pritom je najveći rast u ova dva mjeseca u odnosu na iste mjesece prošle godine bio u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, trgovini, prerađivačkoj industriji te dministrativnim djelatnostima.
To je utjecalo na ukupan broj nezaposlenih, čija dnevna kretanja pokazuju svakodnevni kontinuirani rast od 18. ožujka do 5. svibnja. U ta se 32 radna dana broj nezaposlenih povećao za 24.850, do razine od 159.742, s time da je broj novonezaposlenih koji su došli izravno iz radnoga odnosa iznosio 33.934.
Kako je nezaposlenost počela netipično rasti tek u posljednjih deset dana ožujka, u međugodišnjoj usporedbi, krajem ožujka nezaposlenost je ipak još uvijek bila niža nego godinu dana prije (za 2.340). No u travnju, koji je bio prvi cijeli mjesec u kojemu su se poslovanje i potrošnja odvijali u ograničenim uvjetima, veći dio mjeseca u strogoj karanteni, a tek u posljednjem tjednu s nešto blažim ograničenjima, ostvaren je netipičan godišnji rast nezaposlenosti.
Krajem travnja bilo je 28.144 nezaposlenih osoba više nego godinu dana prije. Tako je ovogodišnji travanj prvi travanj u bližoj povijesti u kojem je zabilježen mjesečni rast broja nezaposlenih. No već su tijekom travnja bile vidljive promjene dinamike dnevnoga rasta, odnosno njeno ublaženje neposredno nakon primjene mjera iz drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu (koji je usvojen u Saboru 7. travnja) gdje je za tržište rada ključna bila odluka o povećanju subvencija plaća s 3.250 kuna na 4.000 kuna te mogućnost ponovnog zapošljavanja otpuštenih radnika u ožujku.
Naime, smanjenje dnevnoga rasta nezaposlenih u petodnevnim prosjecima vidljivo je od 9. travnja, a od 6. travnja vidljiva je promjena smjera trenda dnevnoga rasta broja nezaposlenih, odnosno rasta broja ulazaka na evidenciju zbog prekida radnoga odnosa, od rastućeg u padajući. To pokazuje da su ove mjere imale trenutni učinak te zaustavile veće poremećaje na tržištu rada. Plaće za ožujak uz ovu je subvenciju dobilo 484.992 zaposlena, a posljednji raspoloživi podaci (do 7. svibnja) pokazuju da ima gotovo 505 tisuća radnika (gotovo trećina ukupno zaposlenih) i gotovo 87.000 poduzeća koji su korisnici ove mjere.
Početkom svibnja vidljivo je da su se kretanja na tržištu rada promijenila prema pozitivnijima u odnosu na travanj, odnosno prekinuo se ustrajan negativan niz svakodnevnoga rasta broja nezaposlenih. To je vidljivo gotovo odmah nakon ublažavanja ograničenja poslovanja i kretanja odnosno djelomično postupno vraćanje poslovne aktivnosti odmah je pozitivno utjecalo na tržište rada.
Naime, počeli su se sporadično pojavljivati dani kada se bilježi dnevni pad nezaposlenih (5., 7., 12. i 13. svibnja) na temelju znatno manjega broja ulazaka na evidenciju izravno iz radnoga odnosa te snažnijega broja izlazaka zbog zapošljavanja (na što je djelomično vjerojatno utjecalo i vraćanje zaposlenih koji su bili otpušteni u ožujku nakon drugog paketa mjera Vlade, prema navodima HZZ-a takvih je bilo oko 3 tisuće). Pritom je zapošljavanje bilo najveće u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva, trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
