Poboljšana slika hrvatskog izvoza

U skladu s navedenim, manjak u bilanci robne razmjene smanjio se za 5,2% na 1,6 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 60,0% (+4,6pb u odnosu na isto razdoblje prošle godine).

U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine, vrijednost izvoza roba porasla je za 11,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Kod uvoza ta je promjena skromnija i iznosi 5,7%. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosi 57,4% (+3pb).

Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), od kategorija sa značajnijim udjelom, najsnažniji godišnji rast vrijednosti uvoza u razdoblju siječanj-svibanj zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (+44%). Kretanja u ovoj kategoriji odražavaju trendove u energiji na svjetskom tržištu tijekom promatranog razdoblja. Iako znatno slabijom dinamikom, rast vrijednosti uvoza zabilježen je i kod Hrane i živih životinja (+5,7%), Proizvoda svrstanih prema materijalu (+2,6%), Kemijskih proizvoda (+2,5%). S druge strane, od kategorija sa značajnijom vrijednošću uvoza, izraženiji pad u promatranom razdoblju bilježe Strojevi i prijevozna sredstva (-5,2%) i Razni gotovi proizvodi (-3,4%).

Očekivano, najznačajniji rast vrijednosti izvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (+69,6%). Slijede Kemijski proizvodi (+15,7%), Sirove materije osim goriva (+11,7%), Strojevi i prijevozna sredstva (+6,6%). U ostalim kategorijama sa značajnijim udjelom u ukupnoj vrijednosti izvoza, pad je zabilježen kod Razni gotovi proizvodi (-12,8%), Proizvodi svrstani prema materijalu (-3,4%), Hrana i žive životinje (-0,4%).

Isključujući kategoriju Mineralna goriva i maziva, vrijednost ukupnog izvoza porasla je značajno skromnije (+3,1%), a vrijednost uvoza pala je za 0,3% godišnje. Najznačajniji doprinos rastu vrijednosti izvoza generirali su Kemijski proizvodi, a padu vrijednosti uvoza Strojevi i prijevozna sredstva. Ovdje treba napomenuti da se radi o vrijednostima koje nisu korigirane za promjenu cijena.

Hrvatska je na tržište Europske unije u razdoblju siječanj-svibanj izvezla robe u vrijednosti od gotovo 8 mlrd. eura ili 69,4% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini, to je nominalno povećanje od 15,3%. Uz blaži rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,0% i vrijednost uvoza od 15,1 mlrd. eura (75,4% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU smanjio se za 8% na 7,1 mlrd. eura.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u EU, ukupna vrijednost robnog izvoza u Mađarsku u prvih pet mjeseci 2026. porasla je za 82,8% na godišnjoj razini (vjerojatno povezano i sa kretanjima cijena energenata), u Sloveniju za 8,1% te Italiju 3,8%. S druge strane vrijednost robnog izvoza u Njemačku smanjena je za 2,4%. Vrijednost uvoza iz Italije povećana je za 21,2%, a Slovenije 2,6%, dok je iz Mađarske smanjena za 6,9%. Vrijednost uvoza iz Njemačke nije se značajnije promijenila na godišnjoj razini u promatranom razdoblju. Navedene četiri zemlje sudjelovale su u promatranom razdoblju sa 60,5% u ukupnom izvozu prema EU, odnosno s 59,8% u ukupnom uvozu iz zemalja EU. U razmjeni su članice CEFTA-e činile oko 18% izvoza i 5% uvoza roba, a višak se povećao za 13,9% u odnosu na siječanj-svibanj 2025. te je iznosio 1,1 mlrd. eura.

U ovoj godini, uz već visoku bazu kod uvoza, i dalje relativno snažnu domaću potražnju te skroman gospodarski rast kod važnih vanjskotrgovinskih partnera (Njemačka), ne bi iznenadilo daljnje produbljivanje manjka u robnoj razmjeni. Konačni rezultat bit će vjerojatno dobrim dijelom određen vanjskim čimbenicima. Geopolitička događanja povezana s ratom na Bliskom istoku i poremećajima u Hormuškom tjesnacu već su doveli do značajnog rasta cijena energije te otežanih transportnih i logističkih tokova, što se odrazilo na rezultate razmjene. Ako volatilnost cijena energenata potraje, to će nastaviti značajno utjecati na promjene u robnoj razmjeni, dok bi eventualna stabilizacija situacije postala vidljiva tek s određenim vremenskim odmakom.