GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Plenkovićeva Vlada izigrala još jedno obećanje

Plenkovićeva Vlada izigrala još jedno obećanje
DODACI NA PLAĆE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.05.2020 / 08:17
Autor: SEEbiz / Novi list

ZAGREB – Kad je u prosincu prošle godine sklopio dogovor sa sindikatima koji zastupaju prosvjetare, čime je prekinut njihov štrajk, a povećani koeficijenti za obračun plaća, premijer Andrej Plenković najavio je da država kreće u analizu svih koeficijenta i dodataka za obračun plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

Vlada je tada objavila da očekuje da bi analiza mogla biti gotova najkasnije do kraja prvog polugodišta 2020. godine, a da bi do kraja godine mogla izaći i s prijedlogom pravednijih koeficijenata.

Isticali su da je moguće da će za taj posao angažirati strane konzultante. Zbog tog novog pristupa odustali su i od tri godine najavljivanog donošenja jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, piše Novi list.

Vlada, potvrdila je to odluka s prošlotjedne sjednice, ipak odustaje od zadanih rokova, brzopotezne analize i promjene koeficijenta, i sada ima novo rješenje.

Pregled svih koeficijenta i dodataka dogovorenih u kolektivnim ugovorima trebao bi biti završen tek za dvije godine, a ključnu će ulogu ipak imati država, odnosno njezina Financijska agencija i pojedina ministarstva.ako koeficijenti i dodaci utječu na plaće 246 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru te kakav je to trošak za državu, doznat ćemo tako tek negdje u lipnju 2022. godine.

Do tada bi u potpunosti trebao profunkcionirati Izvještajni sustav za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora, o čijoj je uspostavi Vlada u četvrtak donijela i formalnu odluku.

Za uspostavu tog sustava zadužena je Fina, on će biti osposobljen za početak operativnog rada do kraja lipnja iduće godine, ali će do »30. lipnja 2022. obuhvaćati sva potrebna izvješća prema definiranim potrebama ministarstava«.

U Vladinom obrazloženju navodi se i to da se »zaposleni u državnoj i javnim službama financiraju iz istog izvora (Državni proračun), ali da ovisno o pripadnosti određenoj kategoriji, sektorima u kojima su zaposleni, imaju različita prava, što uključuje i razlike u pravu na plaću i druga materijalna prava«.

Objašnjava se i to da na politiku plaća zaposlenih u državnoj i javnim službama značajno utječe način uređivanja plaća kolektivnim ugovorima za zaposlene u državnoj i javnim službama, i zato Vlada uspostavlja Izvještajni sustav kako bi se unaprijedilo kolektivno pregovaranje, a sve s ciljem »usklađivanja plaća s rezultatima rada i makroekonomskim uvjetima«, ali i »praćenja rashoda za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama koji se osiguravaju iz državnog proračuna, kao i izračuni financijskih učinaka koje prethode donošenju novih ili izmjenama postojećih pravnih akata koji izravno utječu na rashode za zaposlene«.

Dakle, umjesto stranog konzultanta, iako je još nejasno hoće li i on biti angažiran u nekom trenutku, država će pri Fini uspostaviti sustav koji će pokazati utjecaj koeficijenata na nagrađivanje zaposlenih, ali i državne troškove.

Na pitanje znači li ova Vladina odluka da se odustalo od stranih konzultanata i da je izgubljena jedna godina u analizi koeficijenata te da se po tom pitanju ništa nije radilo, iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovaraju da i priprema ove odluke sugerira da se po tom pitanju radi, ali da je pandemija koronavirusa naprosto usporila neke procese i donijela druge prioritete, poput mjera za očuvanje radnih mjesta.

Napominju i da su sredstva za uspostavu Izvještajnog sustava osigurana iz Europskog socijalnog fonda iz kojeg će se pokriti 80 posto troška projekta, a sustav bi u tri godine trebao koštati 12 milijuna kuna.

Najava da će od Vladine odluke do potpune primjene Izvještajnog sustava trebati pune dvije godine ne treba čuditi jer je najmanje toliko trajala i uspostava Centralnog obračuna plaća koji također vodi Fina, a što je bio projekt Vlade Zorana Milanovića.

U svom obrazloženju Vlada napominje da je uspostavom COP-a ostvaren temeljeni podatkovni izvor za uspostavu novog izvještajnog sustava i zapravo taj posao svojih prethodnika naziva uspješnim.

– Registar zaposlenih u javnom sektoru je sukladno ugovoru između Financijske agencije i Vlade Republike Hrvatske uspješno uspostavljen te se počeo puniti potrebnim podacima o zaposlenicima u svibnju 2011. godine, a od veljače 2013. godine uspostavljen je sustav centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima.

Plaće iz sustava COP isplaćuju se za sve institucije za čije se plaće osiguravaju sredstva iz Državnog proračuna kojih u 2020. godini ima više od 2.100 institucija i 246.000 zaposlenika, stoji u Vladinoj odluci.

Koeficijentima i dodacima bavila se i državna revizija koja je ustanovila da su u COP-u na jednom mjestu objedinjene sve plaće koje država isplaćuje i to na temelju 300 zakona i drugih propisa te unutarnjih akata.

Za izračun tih plaća primjenjuju se tri različite osnovice te 567 dodataka i uvećanja plaće. U COP-u su šifre s nazivima 2.597 radnih mjesta, od čega 2.359 posebnih i 138 općih radnih mjesta.

Pregledom implementiranih naziva radnih mjesta, navodi revizija, vidljivo je da su za dio radnih mjesta istog naziva utvrđene različite šifre zbog primjene različitih koeficijenata.

Tako su primjerice evidentirana 23 radna mjesta za administrativne tajnike sa šest različitih koeficijenata, 18 radnih mjesta koordinatora s 12 različitih koeficijenata, 18 radnih mjesta viših inspektora sa sedam različitih koeficijenata, 12 radnih mjesta medicinske sestre s osam različitih koeficijenata…

Tagovi: dodaci na plaće, Vlada RH, štrajk u školama, štrajk prosvjetara
PROČITAJ I OVO
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
OČEKIVANO
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
ROVINJ - Porez na promet nekretnina je u odnosu na prethodnu godinu gotovo prepolovljen, konkretno za gotovo 5,4 milijuna kuna, što je indirektno efekt nesigurnosti i neizvjesnog gospodarskog stanja u kojem su se Hrvatska pa tako i Grad Rovinj našli uslijed pandemije, a smanjena gospodarska aktivnost odrazila se i na slabo ulaganje u nekretnine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE