GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nove preporuke EK-a Hrvatskoj: Naglasak na posljedicama pandemije i brzom oporavku

Nove preporuke EK-a Hrvatskoj: Naglasak na posljedicama pandemije i brzom oporavku
PREPORUKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.05.2020 / 13:19
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Hrvatska je u srijedu dobila nove preporuke Europske komisije prilagođene novim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, koje trebaju poslužiti kao smjernice za gospodarski oporavak nakon pandemije.

Europska komisija u okviru Europskog semestra objavila je preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana. Ove godine zbog pandemije koronavirusa preporuke su drukčije, a naglasak je na rješavanju najhitnijih izazova koje je pandemija donijela i brzom ponovnom pokretanju održivog rasta.

Preporuke za sve članice temelje se na dva cilja: ublažavanje negativnih socijalno-ekonomskih posljedica pandemije u kratkom roku te postizanju održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.
Hrvatska je dobila četiri preporuke.

U prvoj preporuci navodi se potreba poduzimanja svih potrebnih mjera za učinkovito suzbijanje pandemije te potpora gospodarstvu i oporavku u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama koje je Komisija donijela na početku koronakrize. Komisija preporučuje Hrvatskoj da, kada to ekonomski uvjeti dopuste, nastavi s fiskalnom politikom s ciljem postizanja fiskalne ravnoteže i održivost duga u srednjem roku te da istodobno pojača investicije. Zatim da pojača otpornost zdravstvenog sustava i promiče uravnoteženu zemljopisnu distribuciju zdravstvenih usluga. Također se preporučuje tješnja suradnja između svih razina uprave te investicije u e-zdravlje.

Komisija navodi da postoji prostor za poboljšanje u podjeli odgovornosti između vlade i županija u pogledu zdravstvene skrbi. Vlada mora pokrivati dugove bolnica, a istodobno ima ograničeni utjecaj na upravljanje tim bolnicama, kaže se u dokumentu Komisiju.
U drugoj preporuci se traže mjere za jačanje tržišta rada, adekvatnije naknade za nezaposlene i sheme minimalnog dohotka. Potrebno je povećati dostupnost digitalne infrastrukture i usluga, promicati stjecanje vještina.

Komisija navodi da pouzdanost internetske povezanosti u Hrvatskoj izaziva zabrinutost. Kućanstva nemaju pristup brzom širokopojasnom internetu, posebice u ruralnim područjima, što predstavlja prepreku za rad i učenje na daljinu, posebice za studente, siromašnije obitelji i osobe s invaliditetom. Postoji rizik da te skupine stanovništva budu isključene iz naglog prijelaza u digitalno društvo.

U trećoj preporuci kaže se da Hrvatska treba održati mjere za osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Preporučuje se daljnje smanjenje parafiskalnih nameta i ograničenja u reguliranju tržišta roba i usluga. Potrebno je i što prije pokrenuti zrele investicijske projekte, poticati privatna ulaganja kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Investicije bi trebale biti usmjerene u zelenu i digitalnu tranziciju, posebice na ekološku infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije i brze širokopojasne mreže.

Četvrta preporuka spominje potrebu jačanja sposobnosti i učinkovitosti javne uprave u izradi i provedbi javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te potrebu poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava.

Tagovi: Europska komisija, preporuke Hrvatskoj, koronavirus u Hrvatskoj, hrvatsko zdravstvo, javna uprava, javni sektor
PROČITAJ I OVO
Šesti uzastopni mjesečni pad industrijske proizvodnje
TREND
Šesti uzastopni mjesečni pad industrijske proizvodnje
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, u travnju je i šesti mjesec za redom nastavljen godišnji pad obujma industrijske proizvodnje.
Katastrofalan pad trgovine na malo
UTEG
Katastrofalan pad trgovine na malo
ANALIZA - Kao posljedica potpunog zastoja cijelog niza gospodarskih aktivnosti i razdoblja karantene, prema posljednjim podacima DZS-a, promet u trgovini na malo travnju je zabilježio snažan mjesečni i godišnji pad.
Slovenski BDP u prvom kvartalu pao 2,3%
PAD
Slovenski BDP u prvom kvartalu pao 2,3%

LJUBLJANA - Slovenski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao je 2,3 posto na godišnjoj razini, odnosno za 4,5 posto u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje, objavio je u petak slovenski statistički ured.

Talijanski BDP mogao bi pasti do 13 posto
OŠTAR PAD
Talijanski BDP mogao bi pasti do 13 posto
RIM - Talijansko gospodarstvo ove bi se godine zbog koronakrize moglo smanjiti do 13 posto, rekao je u petak guverner talijanske središnje banke.
Turska ekonomija snažno poraslo u prvom tromjesečju
RAST
Turska ekonomija snažno poraslo u prvom tromjesečju

ANKARA - Tursko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 4,5 posto, poduprto snažnim skokom sektora informacija i komunikacija i industrije, objavio je u petak statistički ured.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE