GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nove preporuke EK-a Hrvatskoj: Naglasak na posljedicama pandemije i brzom oporavku

Nove preporuke EK-a Hrvatskoj: Naglasak na posljedicama pandemije i brzom oporavku
PREPORUKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.05.2020 / 13:19
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Hrvatska je u srijedu dobila nove preporuke Europske komisije prilagođene novim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, koje trebaju poslužiti kao smjernice za gospodarski oporavak nakon pandemije.

Europska komisija u okviru Europskog semestra objavila je preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana. Ove godine zbog pandemije koronavirusa preporuke su drukčije, a naglasak je na rješavanju najhitnijih izazova koje je pandemija donijela i brzom ponovnom pokretanju održivog rasta.

Preporuke za sve članice temelje se na dva cilja: ublažavanje negativnih socijalno-ekonomskih posljedica pandemije u kratkom roku te postizanju održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.
Hrvatska je dobila četiri preporuke.

U prvoj preporuci navodi se potreba poduzimanja svih potrebnih mjera za učinkovito suzbijanje pandemije te potpora gospodarstvu i oporavku u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama koje je Komisija donijela na početku koronakrize. Komisija preporučuje Hrvatskoj da, kada to ekonomski uvjeti dopuste, nastavi s fiskalnom politikom s ciljem postizanja fiskalne ravnoteže i održivost duga u srednjem roku te da istodobno pojača investicije. Zatim da pojača otpornost zdravstvenog sustava i promiče uravnoteženu zemljopisnu distribuciju zdravstvenih usluga. Također se preporučuje tješnja suradnja između svih razina uprave te investicije u e-zdravlje.

Komisija navodi da postoji prostor za poboljšanje u podjeli odgovornosti između vlade i županija u pogledu zdravstvene skrbi. Vlada mora pokrivati dugove bolnica, a istodobno ima ograničeni utjecaj na upravljanje tim bolnicama, kaže se u dokumentu Komisiju.
U drugoj preporuci se traže mjere za jačanje tržišta rada, adekvatnije naknade za nezaposlene i sheme minimalnog dohotka. Potrebno je povećati dostupnost digitalne infrastrukture i usluga, promicati stjecanje vještina.

Komisija navodi da pouzdanost internetske povezanosti u Hrvatskoj izaziva zabrinutost. Kućanstva nemaju pristup brzom širokopojasnom internetu, posebice u ruralnim područjima, što predstavlja prepreku za rad i učenje na daljinu, posebice za studente, siromašnije obitelji i osobe s invaliditetom. Postoji rizik da te skupine stanovništva budu isključene iz naglog prijelaza u digitalno društvo.

U trećoj preporuci kaže se da Hrvatska treba održati mjere za osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Preporučuje se daljnje smanjenje parafiskalnih nameta i ograničenja u reguliranju tržišta roba i usluga. Potrebno je i što prije pokrenuti zrele investicijske projekte, poticati privatna ulaganja kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Investicije bi trebale biti usmjerene u zelenu i digitalnu tranziciju, posebice na ekološku infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije i brze širokopojasne mreže.

Četvrta preporuka spominje potrebu jačanja sposobnosti i učinkovitosti javne uprave u izradi i provedbi javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te potrebu poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava.

Tagovi: Europska komisija, preporuke Hrvatskoj, koronavirus u Hrvatskoj, hrvatsko zdravstvo, javna uprava, javni sektor
PROČITAJ I OVO
Pandemija smanjila plaće, a cijene hrane rastu
SUMORNO
Pandemija smanjila plaće, a cijene hrane rastu
ZAGREB - Lani je u riziku od siromaštva bilo 743.000 građanki i građana koji su zarađivali manje od praga rizika za siromaštvo što za jednočlana kućanstva mjesečno iznosi 2.710 kuna i 5.691 kunu za obitelji s dvoje djece.
Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti
LOCKDOWN
Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti
BERLIN - Njemačka uvodi nove mjere za ograničenje kontakata kako bi se usporio nagli porast broja novozaraženih. Za pojedine ekonomske grane će to biti težak udarac. Država sada želi nadoknaditi financijske gubitke.
Zatvaranje drugih država manji je problem od domaće karantene
LOCKDOWN
Zatvaranje drugih država manji je problem od domaće karantene
ZAGREB - Druga karantena “pomrsit” će planove europskih država o brzom oporavku i izlasku iz krize, piše u subotu Večernji list, navodeći da je Hrvatskoj zatvaranje drugih država manji problem od domaće karantene.
Marić: Iduće godine očekujem silaznu putanju duga
DUG
Marić: Iduće godine očekujem silaznu putanju duga
ZAGREB - Dan nakon što je predstavio rebalans za ovu i proračun za 2021. godinu, gost Dnevnika N1 bio je potpredsjednik Vlade i ministar finanacija Zdravko Marić.
Vujčić: Hrvatska može preživjeti još jedan lockdown
GUVERNER
Vujčić: Hrvatska može preživjeti još jedan lockdown
ZAGREB - "Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punog lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što se pokazalo i ovaj put."
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE