Njemačka: Trajni pad standarda zbog cijena energenata

Njemačka Vlada se planira zadužiti za dvjesto milijardi eura kako bi ublažila udar energetske krize na džep građana i poduzetnika ove zime.

Povjerenstvo stručnjaka za cijenu plina ovog vikenda razmatra kako točno upotrijebiti taj novac, a mediji su prenosili da bi 75 do 80 posto prosječne potrošnje domaćinstva, kad su u pitanju struja i plin, trebalo subvencionirati, tako da građani plaćaju normalnu cijenu.

Jer, cijene na tržištu nisu više normalne nego paprene. Višak energenata koji potroše građani bi onda plaćali po tržišnim cijenama, što im je poticaj za štednju.

Međutim, sada Veronika Grimm, predsjednica povjerenstva za cijenu plina, upozorava da ne treba imati prevelika očekivanja to jest, da će cijena plina za građane ipak biti pozamašna. „Trajno ćemo okončati ovisnost od Rusije", rekla je ova profesorica ekonomije. „Cijena plina će na osnovu visokih nabavnih cijena ukapljenog prirodnog plina ostati znatno veća u odnosu na cijenu prije ruskog napada na Ukrajinu", kaže ona.

Njemački ministar financija Christian Lindner kaže da će domaćinstva u Njemačkoj morati sačekati još nekoliko dana na koncept planirane kočnice za cijene plina. „Sljedećeg tjedna, najkasnije onog tjedna nakon će sve biti jasno", rekao je političar liberala za Spreeradio.

Dopredsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke Lars Klingbeil najavio je da će Povjerenstvo u ponedjeljak predložiti „pametan model".

Grimm se zapravo ne zalaže za subvencioniranje energenata, nego za jednokratne isplate građanima. „Bit će važno da se zadrži snažna motivacija za štednju. U slučaju jednokratnog plaćanja to bi svakako bio slučaj", rekla je ona. „Mnogo manju motivaciju za štednju imali bismo kada bismo cijenu plina smanjili za određeni postotak."

Ranije su njemački političari računali da bi cijelo društvo trebalo trošiti oko 20 posto energenata manje kako bi se zima pregurala bez problema ili nestanaka struje.

U povjerenstvu je i Karen Pittel, direktorica Informacijskog centra za energiju, klimu i izvore. Ona smatra da će vjerojatno biti usvojen dvostupanjski model.

Ona smatra da će povjerenstvo isprva u ponedjeljak predložiti „kratkoročno rješenje" za brzo rasterećenje građana i privrede, a da će onda do kraja mjeseca imati vremena za razrađivanje dugoročnih mjera. Za razliku od Grimm, Pittel se zalaže za subvencije određene „osnovne potrošnje".

Vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala nedavno je najavila taj „obrambeni štit", kako bi podržale potrošače i poduzeća zbog sve većih troškova energije. Barem za dio potrošača cijene bi se morale tako ograničiti, da ne dođe do prevelikog opterećenja privatnih domaćinstava i poduzeća.

Europski zastupnik iz redova oporbenih bavarskih demokršćana (CSU) Markus Färber skeptičan je u pogledu ovakvih planova. „To što je jednostavan instrument i jednostavno rješenje, može se brzo vratiti kao bumerang", rekao je on za radio rbb24.

Ekonomist Gabriel Felbermeyr je u listu Wirtschaftswoche upozorio na moguću „trku u subvencijama" u Europi, da zapravo europske zemlje šakom i kapom plaćaju ne bi li kupile plin prije drugih europskih zemalja.

„Onda bismo naposljetku imali na sve strane subvencije, premalo efekata štednje i cijenu plina koja i dalje raste."

Predsjednica povjerenstva Grimm se žali na vremenski tjesnac u kojem se nalazi ovo tijelo. „Odluka o sazivanju ovakvog tijela mogla je da se donese nekoliko mjeseci ranije, napokon, razvoj cijena plina je bio predvidiv", rekla je ona.

Socijaldemokratska gradonačelnica Berlina Franciska Giffey je rekla za Drugi program njemačke televizije (ZDF): „Imamo izvanrednu situaciju. Sada moramo spriječiti privatne stečajeve i propasti poduzeća."

Ona je dodala da brze mjere imaju prioritet i da će subvencioniranje i ograničenje cijena plina biti potrebno najmanje dvije godine, a možda i duže.

Ministar Lindner je povodom rastućih potrošačkih cijena rekao: „Kao društvo, izgubit ćemo nešto od blagostanja." Naveo je kao razlog povećanje uvozne cijene energenata. „Cijene neće više biti povoljne kao prošle ili pretprošle godine".

Njemačka je prije rata u Ukrajini pokrivala 55 posto svojih potreba za plinom iz Rusije. Od rujna je Moskva praktično uvela plinski embargo, opravdavajući to kvarom. Nedavno je uz to sabotiran plinovod Sjeverni tok, počinitelji su još nepoznati.