GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka: Kriza sve jača, potrošnja slabi

Njemačka: Kriza sve jača, potrošnja slabi
PROBLEMI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.10.2022 / 18:30
Autor: SEEbiz / H
BERLIN - Inflacija sve više nagriza kupovnu moć njemačkih građana, sada čak i onih iz srednje klase. Vidljivo je to i po sve praznijoj potrošačkoj košarici i po odabiru proizvoda koje ljudi u nju stavljaju, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak.

U studiji Njemačke udruge štedionica (DSGV) 57 posto ispitanika izjavilo je da su smanjili svoju potrošnju u prethodnih 12 mjeseci. Godinu ranije to je moralo učiniti njih 42 posto.

DSVG objavljuje rezultate istraživanja uoči Međunarodnog dana štednje 31. listopada.

Strah od inflacije, koja je u Njemačkoj u rujnu porasla na 10 posto prvi put u posljednjih sedamdeset godina, sada je zaživio. Oko 90 posto ispitanika reklo je da ih brine inflacija, rekao je predsjednik DSVG-a Helmut Schleweis (Schleweis).

Stanovništvo stoga nerado troši novac: manje je spremno kupovati nego ikad u posljednjih 16 godina, a gotovo polovica, 46 posto, namjerava dodatno smanjiti ionako ograničene izdatke. Godinu dana ranije na to se spremalo 26 posto ispitanika.

Istodobno, anketiranje 4600 građana provedeno je u nekoliko valova od ovog ljeta. U posljednjem, listopadskom krugu istraživanja, 54 posto ispitanika izjasnilo se da namjerava dodatno suzbiti potrošnju.

Jaka inflacija posebno pogađa one s nižim primanjima, jer oni proporcionalno veći dio proračuna moraju trošiti na puko preživljavanje - najbrže rastu hrana i grijanje.

Ogromnih 83 posto kućanstava s neto prihodom manjim od 1000 eura moralo se posljednjih mjeseci početi odricati nekih osnovnih životnih potreba, a 40 posto je to odricanje opisalo kao "veliko".

Zabrinuti su i oni s boljim primanjima. Pritisak je također povećan u srednjoj ekonomskoj klasi, koja se do sada relativno dobro nosila s troškovima i nije ovisila o državnim potporama, rekao je Schleweis.

Tako sada 58 posto kućanstava s neto prihodom većim od 2500 eura mora, barem u manjoj mjeri, ograničiti svoje izdatke.

Sveukupno, dvije trećine svih ispitanika (65 posto) izjavilo je da su se odrekli nečega što inače konzumiraju svakodnevno.

Nadalje, njih 61 posto počelo je birati jeftinije alternative uobičajenim proizvodima, 54 posto kupuje manje stvari nego prije, a gotovo polovica, 49 posto, manje grije stan i štedi energiju negdje drugdje.

Tagovi: njemačka ekonomija, kriza u Njemačkoj, recesija
PROČITAJ I OVO
Projekcije MMF-a: Slovenija će do 2029. prestići Italiju po kupovnoj moći
STANDARD
Projekcije MMF-a: Slovenija će do 2029. prestići Italiju po kupovnoj moći
LJUBLJANA - Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine - s obzirom na očekivanu razliku u stopama gospodarskog rasta - po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuska. Po tom pokazatelju već je ispred Grčke, Portugala i Španjolske.
Neočekivano hlađenje američkog tržišta rada
TRŽIŠTE RADA
Neočekivano hlađenje američkog tržišta rada
WASHINGTON - Američko tržište rada značajno se ohladilo prošlog mjeseca jer su i zapošljavanje i rast plaća usporili više nego što su ekonomisti očekivali u travnju.
Inflacija u Turskoj skočila na gotovo 70%
SKOK
Inflacija u Turskoj skočila na gotovo 70%
ANKARA - Inflacija u Turskoj ubrzala se na 69,8% godišnje u mjesecu travnju, izvijestio je u petak Turski zavod za statistiku.
Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
TRENDOVI
Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u travnju je pao za 5,4 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako pada na godišnjoj razini, dok je u odnosu na ožujak porastao za 1,3 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
Pada broj zaposlenih u industriji
ZAPOSLENOST
Pada broj zaposlenih u industriji
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u industriji u ožujku je pao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, u usporedbi s veljačom manji je za 0,1 posto, dok je u u odnosu na ožujak lani pao za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE