Njemačka: Inflacija 2,2 posto u 2025. |
| Objavljeno: 06.01.2026 / 21:08 |
| Autor: SEEbiz |
| BERLIN - Njemačke potrošačke cijene porasle su za 2,2% u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini, a inflacija je ostala na istoj razini zabilježenoj u 2024. godini, pokazale su službene procjene, dok se pritisak na potrošače nastavio smanjivati. |
|
U prosincu je stopa inflacije pala na 1,8% u odnosu na prethodnu godinu, u usporedbi s 2,3% u studenom, prema preliminarnim podacima koje je objavio Savezni statistički ured. Ostaje iznad dva posto Ekonomisti očekuju da će inflacija ostati iznad praga od 2% u 2026. godini, nakon što se najveće europsko gospodarstvo mučilo oporaviti od godina visoke inflacije nakon pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. S porastom cijena energije, Njemačka je zabilježila inflaciju od 6,9% u 2022. godini i ostala na 5,9% u 2023. godini, što su najviše stope od ponovnog ujedinjenja 1990. godine. U 2024. godini stopa inflacije vratila se na 2,2% u odnosu na prethodnu godinu. Institut ifo, vodeći ekonomski think tank sa sjedištem u Münchenu, predviđa da će inflacija ostati stabilna na 2,2% u 2026. godini, prije nego što ponovno poraste na 2,3% u 2027. godini. Više stope inflacije smanjuju kupovnu moć potrošača, koji si mogu priuštiti manje za svaki euro. Europska središnja banka (ECB), zadužena za monetarnu politiku u 21-članoj eurozoni, cilja na srednjoročnu inflaciju od 2% kako bi cijene ostale stabilne. Inflacija cijena hrane usporava Viši troškovi osiguranja, restorana i drugih usluga bili su među glavnim pokretačima inflacije u 2025. godini, s porastom cijena usluga za 3,5% u prosincu, uglavnom zbog rasta plaća, čije troškove mnoge tvrtke prenose na potrošače. Povećanje minimalne plaće u Njemačkoj koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2026. također je vjerojatno utjecalo na inflaciju. Realne plaće, koje su prilagođene inflaciji, rastu u Njemačkoj već više od dvije godine. Cijene hrane porasle su za 0,8% u odnosu na prethodnu godinu u prosincu, što je daleko ispod prosječne stope inflacije. Unatoč tome, većina Nijemaca kaže da su primijetili najveća povećanja cijena pri kupnji hrane, prema istraživanju objavljenom u utorak. Oko 68% od 1000 odraslih osoba koje je u studenom ispitala agencija Forsa reklo je da smatraju da su cijene hrane zabilježile najveći porast, dok je 16% reklo da misle da su troškovi energije najviše porasli. Iako se inflacija cijena hrane usporila, mnogi su artikli znatno skuplji nego što su bili prije pandemije koronavirusa. Kao znak daljnjeg olakšanja, potrošačke cijene energije, uključujući gorivo, struju i plin, pale su za 1,3% u prosincu u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, dok su na mjesečnoj razini ostale nepromijenjene. Jezgrena inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, pala je na 2,4% u prosincu. |
|
|
| Tagovi: #njemačka, #inflacija, #maloprodaja, #hrana |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |