GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nezaposlenost u godini porasla 8,5%

Nezaposlenost u godini porasla 8,5%
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.04.2021 / 12:30
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Krajem ožujka u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 155.588 nezaposlenih osoba, što je na mjesečnoj razini pad za 4,2 posto, ali na godišnjoj rast za 8,5 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podatci HZZ-a.

Po podacima HZZ-a, krajem ožujka je u evidenciji nezaposlenih bilo 6.798 osoba manje nego krajem veljače.

Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da se pad broja nezaposlenih nastavio i u travnju - trenutno je na Zavodu 152.664 nezaposlenih, što je za 2.924 osobe manje nego krajem ožujka. Na HZZ-u su trenutno objavljena 15.488 slobodna radna mjesta.

Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje rasta broja nezaposlenih i stopa rasta je nakon gotovo godinu dana pala ispod 10 posto. Naime, nezaposlenost je u travnju prošle godine porasla za nešto više od 21 posto na godišnjoj razini, a rast po stopama od 20 odnosno 30 posto nastavljen je sve do kraja prošle godine, da bi u siječnju ove godine ta stopa pala ispod 20 posto, na 18,2 posto, u veljači na 17,7 posto te u ožujku na 8,5 posto.

Krajem ožujka ove godine nezaposlenih je bilo 12.127 više nego krajem ožujka lani, pokazuju podatci iz mjesečnog izvješća HZZ-a.

Po tim su podatcima, tijekom ožujka u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene ukupno 13.222 osobe, što je 35,2 posto manje nego u ožujku lani.

Pritom je 68,4 posto novoprijavljenih, ili 9.044 osobe, u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Izravno iz radnog odnosa u ožujku je najviše osoba u evidenciju nezaposlenih došlo iz prerađivačke industrije - 1.558 osoba ili 17,2 posto, a slijede trgovina na veliko i malo (1.236 osoba ili 13,7 posto), javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (968 osoba ili 10,7 posto) te obrazovanje (707 osoba ili 7,8 posto).

Po podatcima HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih je u ožujku ove godine 3.629 osoba (27,4 posto ukupno novoprijavljenih) ušlo iz neaktivnosti, 505 osoba (3,8 posto) prijavilo se nakon redovitog školovanja, a 44 osobe (0,3 posto) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije nezaposlenih u ožujku je izišlo 20.020 osoba, što je 34,1 posto više nego u ožujku 2020. godine.

Od toga je zaposleno 15.658 osoba, od čega 14.900 osoba ili 95,2 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u prerađivačkoj industriji, u kojoj su posao u ožujku našle 2.662 osobe, što je 17,9 posto zaposlenih temeljem radnog odnosa.

U pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane je u ožujku na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposleno 2.128 osoba (14,3 posto), u trgovini na veliko i malo 2.091 osoba (14 posto), u građevinarstvu 1.308 osoba (8,8 posto) te u obrazovanju 1.011 osoba (6,8 posto).

Po podacima HZZ-a, u ožujku je 758 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Iz evidencije nezaposlenih su u ožujku ove godine izašle 4.362 osobe zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su u ožujku predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.989 osoba ili 13,3 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.843 osobe ili 12,4 posto) te Osječko-baranjska županija (1.446 osoba ili 9,7 posto).

Istodobno je najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (28.806 ili 18,5 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.787 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.645 ili 11,3 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.968 ili 1,3 posto).

Po podacima HZZ-a, u ožujku je 30.355 osoba ili 19,5 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade na godišnjoj je razini smanjen za 19,5 posto ili 7.375 osoba.

HZZ je i u ožujku nastavio provoditi mjere potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom. Tijekom ožujka potporama za očuvanje radnih mjesta za veljaču obuhvaćena su 160.754 radnika kod 40.591 poslodavca.

Tagovi: nezaposlenost u Hrvatskoj, nezaposlenost u EU, hrvatsko tržište rada, Eurostat
PROČITAJ I OVO
EK zaprimila hrvatski NPOO, Plenković zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi
NPOO
EK zaprimila hrvatski NPOO, Plenković zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi
ZAGREB - Europska komisija zaprimila je hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je zahvalio članovima Vlade i svima koji su sudjelovali u izradi tog dokumenta ključnog za strukturne reforme i ulaganja.
Skuplje gorivo najveći generator rasta inflacije
CIJENE
Skuplje gorivo najveći generator rasta inflacije
ZAGREB - Povećani pritisak na rast inflacije potvrđuje i najnovija službena statistika: u travnju su potrošačke cijene bile 0,7 posto veće nego u ožujku, a u godinu dana rasle su 2,1 posto, najviše od kolovoza 2018. godine.
Stopa inflacije u travnju 2,1 posto, najviša od kolovoza 2018.
INFLACIJA
Stopa inflacije u travnju 2,1 posto, najviša od kolovoza 2018.
ZAGREB - Potrošačke cijene u travnju u Hrvatskoj su porasle 2,1 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak, što je najviša stopa inflacije još od kolovoza 2018. godine.
Njemačka industrija strojeva računa na tržišta u razvoju
STROJEVI
Njemačka industrija strojeva računa na tržišta u razvoju
BERLIN - Njemački proizvođači strojeva očekuju rast potražnje u Brazilu, Rusiji, Kini i Indiji, objavila je udruga VDMA, upućujući na oporavak industrije širom svijeta.
Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ZADUŽENOST
Država kriva za rast bruto inozemnog duga
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije, najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE