GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP

NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP
KAMATNE STOPE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.08.2022 / 16:40
Autor: SEEbiz / H
BEOGRAD – Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 3,0 posto i da ostane pri svojoj projekciji privrednog rasta za 2022. godinu u rasponu od 3,5 do 4,5 procenata.

Stopa na kreditne olakšice iznosi 4,0 procenta, a stopa na depozitne olakšice 2,0 posto, tako da je čitav koridor kamatnih stopa povećan za 25 baznih poena, navodi se u saopštenju NBS.

Donoseći ovakvu odluku, Izvršni odbor obezbeđuje kontinuitet umerenog pooštravanja monetarnih uslova, čime se na adekvatan način reaguje na pojačane inflatorne pritiske, ne ugrožavajući pritom dalji rast privredne aktivnosti.

Na sednici je procenjeno da je, u uslovima nastavka troškovnih pritisaka i rasta uvozne inflacije iznad očekivanja, potrebno nastaviti sa pooštravanjem domaćih monetarnih uslova. Time, kako se objašnjava, NBS nastoji da ograniči sekundarne efekte na inflaciona očekivanja i obezbedi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji, kao i da se, do kraja perioda projekcije, vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja.

Nastavljen rast cena energenata na svetskom tržištu i uvozne inflacije, uz efekte suše ne samo na domaćem tržištu, već i u većem delu Evrope, koji se odražavaju na dalji rast cena hrane, za posledicu ima nešto višu inflaciju na domaćem tržištu od očekivane, napominje centralna banka.

Međugodišnja inflacija u Srbiji je u junu iznosila 11,9 posto međugodišnje, od čega je oko 70 procenata doprinosa posledica rasta cena hrane i energenata.

Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast bazne inflacije, koja je u junu iznosila 6,7 odsto međugodišnje, pri čemu, NBS ističe, da je bazna inflacija značajno niža od ukupne inflacije, ali niža i od bazne inflacije u zemljama regiona sa istim režimom monetarne politike.

Pored očuvane relativne stabilnosti deviznog kursa, važan faktor niže bazne inflacije jesu i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja su nastavila da se kreću u granicama cilja Narodne banke Srbije.

Prema avgustovskoj projekciji Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija će tokom tekućeg tromesečja najverovatnije dostići vrhunac, a zatim će imati opadajuću putanju.

U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta. U kratkom roku smirivanju inflatornih pritisaka doprineće i donete ekonomske mere Vlade Srbije kojima je ograničen rast cena hrane i energenata na domaćem tržištu.

Nakon relativno visokog rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije u prvom tromesečju od 4,4 procenta međugodišnje, prema oceni Republičkog zavoda za statistiku, sličan tempo rasta nastavljen je i u drugom tromesečju, rastom od 4,0 posto međugodišnje.

I pored pogoršanja izgleda za rast zone evra, proizvodnja i izvoz prerađivačke industrije u Srbiji nastavljaju da rastu, što ukasuje na to da smanjenje eksterne tražnje za sada nije imalo većih negativnih efekata na Srbiju.

Tome su doprinele investicije u razmenljive sektore iz prethodnih godina, koje su znatno povećale izvoznu ponudu, a od maja je povećan i izvoz poljoprivrednih proizvoda nakon popuštanja mera privremenog ograničavanja izvoza ovih proizvoda.

Imajući to u vidu, i pored sve izraženijih rizika da će u zoni evra u drugoj polovini godine uslediti recesija, NBS i dalje projektuje da će rast BDP-a u ovoj godini biti u rasponu 3,5-4,5 procenata.

Izvršni odbor procenjuje da aktuelno pooštravanje domaćih monetarnih uslova neće imati značajan negativan efekat na ekonomska kretanja.

U zavisnosti od globalne geopolitičke situacije i kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja u narednom periodu, NBS će procenjivati da li ima potrebe za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uslova.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 8. septembra.

Tagovi: referentna kamatna stopa, Narodna banka Srbije
PROČITAJ I OVO
Industrijska proizvodnja nastavila rast
TREND
Industrijska proizvodnja nastavila rast
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je u usporedbi s srpnjem bila niža za 0,8%.
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAPOSLENOST
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu ove godine pao je za 0,2 posto prema srpnju te 0,4 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
CIJENE
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
ANKARA - Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.
Grad Zagreb zadužuje se za 40 milijuna eura.
ZADUŽIVANJE
Grad Zagreb zadužuje se za 40 milijuna eura.
ZAGREB - Nakon što su prošlog mjeseca zastupnici u Skupštini Grada Zagreba dignuli ruke za kredit u visini od 240 milijuna eura za Zagrebački holding sada na sjednicu gradskog parlamenta, zakazanu za 13. listopada, stiže zaduženje od 40 milijuna eura (300 milijuna kuna) za Grad.
Mirovine u istočnoj Njemačkoj i dalje su niže nego u zapadnoj Njemačkoj
USPOREDBE
Mirovine u istočnoj Njemačkoj i dalje su niže nego u zapadnoj Njemačkoj
BERLIN - Više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja zemlje mirovine u Istočnoj Njemačkoj znatno su niže nego u Zapadnoj Njemačkoj. Umirovljenici na istoku zemlje lani su nakon 45 godina uplate u prosjeku dobili 1329 eura, a na zapadu 1527 eura.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE