S podacima za prosinac zaokružena je statistika za cijelu 2025. u kojoj je prosječna bruto plaća iznosila 2.016 eura. Hrvatska se tako, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće.
Najvišu prosječnu bruto plaća u 2025. godini ponovo bilježi Slovenija, a ista je iznosila u prosjeku 2.536 eura. Slijede Poljska (2.098 eura) i Hrvatska koja je premašila Češku još u prvom tromjesečju 2025. Niže prosječne bruto plaće od navedenih zemalja zabilježile su Češka (1.994 eura), Rumunjska (1.832 eura), Mađarska (1.774 eura), Slovačka (1.620 eura) i Bugarska (1.309 eura).
Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine. Iako je rast plaća u 2025. godini donekle popustio, pritisak je i dalje ostao snažan, što ne iznenađuje s obzirom na kretanje inflacije, ali i daljnji rast ugovorenih plaća u javnom sektoru.
U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u promatranom razdoblju i dalje su bile znatno iznad ciljanih razina središnjih banaka. Iako dinamika usporava, izražene prosječne godišnje stope inflacije tijekom 2025. bilježe Rumunjska (+6,8%), Mađarska (+4,5%), Hrvatska (+4,4%), Slovačka (+4,2%), Bugarska (+3,5%), Poljska (+3,3%), Slovenija (+2,5%) te naposljetku Češka (+2,3%). Nastavak rasta nominalnih plaća rezultiralo je i dalje izraženim stopama rasta u realnom izrazu, iako je i zbog utjecaja baznog razdoblja ta dinamika manje izražena nego tijekom prošle godine. U realnom izrazu rast bruto plaća na godišnjoj razini zabilježen je među svim promatranim državama.
Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2025. u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1.278 eura) i Poljskoj (1.100 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (551 eura), Mađarska (727 eura), Rumunjska (797 eura), Slovačka (816 eura) i Češka (841 eura).
Dosadašnji rast plaća, zajedno s visokom razinom zaposlenosti i manjkom radne snage, upućuje na to da bi nominalni dohoci u promatranim zemljama mogli nastaviti rasti i u narednom razdoblju. Kako inflacijski pritisci postupno slabe, očekuje se i nastavak rasta realnih plaća. Ipak, pritom se sve više otvara pitanje produktivnosti, koja bi u trenutačnim gospodarskim uvjetima mogla rasti sporije od plaća. Tržište rada i dalje pokazuje relativnu otpornost, ali su prisutni i znakovi povećane ranjivosti. Tijekom razdoblja usporavanja gospodarske aktivnosti mnoga su poduzeća, suočena s kroničnim nedostatkom radnika, odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi izbjegla troškove i poteškoće ponovnog zapošljavanja u fazi oporavka. Takvo je ponašanje dodatno pojačalo napetosti na tržištu rada, ali je istodobno smanjilo njegovu fleksibilnost i usporilo rast produktivnosti.
U takvim okolnostima nedostatak radne snage povećava pregovaračku moć zaposlenika, što dodatno potiče rast plaća i može produljiti inflacijske pritiske. Izglede trenutno dodatno zamagljuje pojačana geopolitička neizvjesnost, osobito eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Takva kretanja povećavaju rizik novih poremećaja na energetskim i robnim tržištima, potencijalnog rasta cijena energije i transporta te jačanja inflacijskih pritisaka, što bi moglo dodatno opteretiti realne dohotke i gospodarsku aktivnost. Pritom valja naglasiti da se dinamika i struktura tržišta rada znatno razlikuju među državama i sektorima, pa ukupne trendove treba promatrati u tim specifičnim kontekstima.
