U odnosu na listopad, broj registriranih nezaposlenih osoba povećao se za 3,6% ili 4.062 osobe, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježeno je smanjenje za 9.512 osoba ili 7,6% (u odnosu na -9,2% u listopadu). Iako dinamika pada usporava od lipnja, na godišnjoj razini nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih evidentiranih osoba koji datira od travnja 2021. godine, a ocrtava snažan oporavak gospodarske aktivnosti nakon pandemije i nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada. Od ukupnog broja nezaposlenih pri HZZ-u, 49.883 osoba ili 42,9% odnosi se na muškarce, a 66.306 osoba ili 57,1% na žene.
U odnosu na studeni 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 40.361 osobu ili 25,8%, dok je i u odnosu na studeni 2019. godine broj nezaposlenih smanjen za 12.261 osoba (-9,5%).
Na mjesečnoj razini, broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih manji je za 3.022 osobe ili 15,1% te je krajem studenog iznosio 16.950 osoba. S druge strane, iz evidencije je izašlo 12.888 osoba, što je smanjenje u odnosu na listopad za 5,5% ili 753 osoba. Na godišnjoj razini, broj ulazaka u evidenciju veći je u studenom za 853 osobe ili 5,3%, dok je broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih manji za 953 osobe ili 6,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u, njih 98.392 (ili 84,7%) imalo je prethodno radno iskustvo, a najviše u djelatnostima: pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane (15.835 ili 16,1%), prerađivačka industrija (13.985 ili 14,2%), trgovina na veliko i malo (13.896 ili 14,1%), javnoj upravi i obrani (9.121 ili 9,3%) te građevinarstvu (7.208 ili 7,3%). Istovremeno je 17.797 osoba ili 15,3% bilo bez radnoga iskustva, što je 11% manje nego u studenom prošle godine. Novčanu naknadu koristile su 23.093 nezaposlene osobe ili 19,9%, što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manje za 2.208 osoba ili 8,7%. Što se tiče prijavljene potrebe za radnicima, tijekom studenog ove godine, prijavljeno je 17.678 slobodnih radnih mjesta (+0,6% na godišnjoj razini), a najviše u obrazovanju (15,2%) i zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (14,8%).
Kretanja na tržištu rada podložna su oscilacijama na mjesečnoj razini uslijed sezonalnosti. Nakon završetka središnje turističke sezone i post-sezone, primjetno je blago povećanje broja nezaposlenih osoba koje uobičajeno traje do siječnja ili veljače. Kontinuirani pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini još uvijek odražava oporavak gospodarskih aktivnosti nakon pandemije, dok smanjenje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu zrcali snažnu otpornost tržišta rada na trenutno geopolitičko i ekonomsko okruženje. Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima (posebno u građevinarstvu i u uslužnim djelatnostima) pokušava se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja. Naime, prema podacima HZZ-a, broj zahtjeva za rad radnika iz trećih zemalja u prvih jedanaest mjeseci premašio je 120 tisuća.
Usporavanje gospodarskih aktivnosti na inozemnim tržištima i u Hrvatskoj zasad nema značajniji utjecaj na kretanje (ne)zaposlenosti, što se vidi i u podacima HZMO-a i DZS-a. Neusklađenost ponude i potražnje, odnosno već prisutan nedostatak radne snage također pruža određenu otpornost tržištu rada.
