Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države. U kolovozu sedmi mjesec zaredom rast bilježi i dug lokalne države koji je ubrzao na 12,3% godišnje (u odnosu na 11,7% u srpnju odnosno 10,9% u lipnju) dok fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene (-18,2% u kolovozu). Središnja država s ukupnim dugom od 50,1 mlrd. eura čini više od 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. Prema podacima o strukturi duga, na kraju kolovoza na domaće sektore odnosilo se 71% duga konsolidirane opće države, a 29% na inozemstvo.
Prema dostupnim podacima, na kraju prve polovine godine dug opće države iznosio je 57,5% BDP-a. U odnosu na kraj prošle godine, gotovo da nije bilo promjene (+0,1pb), dok je u odnosu na isto razdoblje 2024. udio duga u BDP-u smanjen za 1,8 postotnih bodova. Iako dug u apsolutnom iznosu raste, smanjenje ovog relativnog pokazatelja zaduženosti rezultat je nastavka snažnog rasta nominalnog BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. S obzirom na očekivanja o nastavku realnog rasta gospodarske aktivnosti uz tek postepeno smirivanje inflacije prema ciljanoj razini, smanjenje udjela duga u BDP-u očekujemo i sljedeće godine, ali usporenijom dinamikom.
Što se tiče tržišta kapitala, potrebe za financiranjem proračunskog manjka su većinom zadovoljene tijekom prve polovice 2025. kroz izdanja obveznica, tako da drugi dio godine protječe relativno mirno. Do kraja godine, prema kalendaru izdavanja, očekuju nas još jedna aukcija trezorskih zapisa, 1,53 milijarde eura izdanih u rujnu. Predmnijevamo da će fokus Ministarstva financija ponovo biti na malim ulagateljima. Ukupno gledano, građani trenutno drže oko 8,5% javnog duga.
Sličan obrazac usmjeren na izdanja trezoraca vjerojatno će biti nastavljen u prvom polugodištu 2026. U drugoj polovici godine (srpanj i prosinac) na dospijeću je 2 milijarde eura lokalnih obveznica te tada očekujemo pojačanu aktivnost na tržištu kapitala, posebice institucionalnih investitora. U godini pred nama nema euroobveznica na dospijeću, ali mogućnost izlaska Ministarstva financija na inozemno tržište kapitala ostaje otvorena. Obzirom na povoljne prinose i radi održavanja baze inozemnih investitora, očekujemo da još jedno inozemno izdanje neće izostati, i zbog održavanja ročnog profila dužničkih izdanja.
