Musk: Između Amerike i Europe ne bi trebalo biti carina |
| Objavljeno: 05.04.2025 / 21:42 |
| Autor: SEEbiz |
| NEW YORK - Amerikanci su počeli naplaćivati nove carine od 10% na uvoz iz mnogih zemalja u subotu ujutro nakon što je američka burza doživjela najgori tjedan od 2020. kao odgovor na najavu carina predsjednika Trumpa za 'Dan oslobođenja' u srijedu. |
|
"Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu", rekla je za Reuters Kelly Ann Shaw, trgovinska odvjetnica i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tijekom Trumpova prvog mandata. Shaw je dodala da, iako je očekivala da će se carine razvijati kroz pregovore, nova politika je "prilično seizmična i značajna promjena u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu". Reuters je izvijestio da su zemlje prvotno pogođene carinom od 10 posto nakon ponoći u subotu uključivale Australiju, Britaniju, Kolumbiju, Argentinu, Egipat i Saudijsku Arabiju. Elon Musk, koji se pojavio na događaju u subotu, rekao je da bi "Europa i Sjedinjene Države trebale preći, po mom mišljenju, u idealnom slučaju, na situaciju nulte carine". Dodatne carine na robu iz 185 zemalja, koje je Trump opisao kao "najgore prekršitelje" u smislu percipirane nepoštenosti u trgovini, trebale bi početi u srijedu, 9. travnja. Carinska stopa koja se primjenjuje na Europsku uniju prema politici je 20%. Razne zemlje još uvijek odlučuju kako odgovoriti (ili ne), a tvrtke su se počele prilagođavati novoj stvarnosti - uglavnom podizanjem cijena. Neke su zemlje odgovorile vlastitim carinama: Kanada je najavila nove carine na određena vozila uvezena iz SAD-a, a Kina je najavila da će od 10. travnja uvesti protumjere protiv SAD-a, uključujući carine od 34% na američku robu. Trump je u petak obećao da "nikada neće promijeniti" svoju politiku iako je hvalio napredak s Vijetnamom. Elon Musk, najbogatija osoba na svijetu i svojevrsni savjetnik predsjednika Trumpa, rekao je u subotu da bi se SAD i Europa trebali međusobno dogovoriti o "nultoj carini". "I Europa i Sjedinjene Države trebale bi, po mom mišljenju, idealno prijeći na situaciju nulte carine, čime bi se efektivno stvorila zona slobodne trgovine između Europe i Sjeverne Amerike", rekao je Musk na događaju kojem je domaćin bio zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini. "I to je ono čemu se nadam da će se dogoditi." Carinska stopa koja se primjenjuje na Europsku uniju, a trebala bi stupiti na snagu 9. travnja, trenutno iznosi 20%. Nakon što je pozvao na "više slobode za ljude da se kreću između Europe i Sjeverne Amerike ako žele" radi zapošljavanja, Musk je dodao: "To je svakako bio moj savjet predsjedniku." |
|
|
| Tagovi: #Elon Musk, #carine, #carinski rat, #Trumpove carine, #Trump, #Europa |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |