GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

MMF: Spore reforme javnih preduzeća u Srbiji

MMF: Spore reforme javnih preduzeća u Srbiji
KRITIKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.02.2020 / 12:37
Autor: SEEbiz / Beta
BEOGRAD - Reforme strateških državnih preduzeća u Srbiji napreduju sporim tempom, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji Sebastijan Sosa.

U odgovoru Sose na pitanja RSE o poslovanju državnih preduzeća u Srbiji ponovljen je stav MMF da je „potrebno više napora kako bi se ojačalo korporativno upravljanje i obezbedilo profesionalno rukovodstvo u ovim preduzećima". „U tom kontekstu, podržavamo nameru vlasti da, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), do jula 2020. godine pripreme dokument o politici vlasništva nad državnim preduzećima", navodi se u odgovoru Sebastijana Sose.

Aranžman sa MMF, poznatiji kao „čuvarkuća", Srbija bi trebalo da završi do januara 2021. godine. Među najvećim izazovima Srbije u sprovođenju preporuka MMF i dalje ostaju reforme u najvećem javnom preduzeću – Elektroprivredi Srbije (EPS).

Reforme u EPS sprovode se od 2014. godine, a Srbija se prema analizi MMF iz 2018. godine našla na samom začelju liste zemalja centralne i istočne Evrope po upravljanju preduzećima sa državnim kapitalom. Od 20 analiziranih zemalja, zauzela je 15. mesto. Trenutno nema preciznih podataka koliko EPS vredi. Popis svega što je u vlasništvu preduzeća i utvrđivanje njegove vrednosti prvi je korak ove godine ka transformaciji preduzeća u akcionarsko društvo. Sa time se, međutim, kasni.

MMF napominje da se Srbija obavezala da će EPS promeniti pravni status do kraja 2020. godine. Profesor ekonomije na Tehnološko-metalurškom fakultetu Petar Đukić ističe da iako se promena pravnog statusa najavljuje kao nešto „epohalno", suštinskih izmena neće biti.

„Oni će možda ispuniti taj uslov, kao što su i do sada formalno ispunjavali neke zahteve, ali suština je da EPS ostaje 'država u državi'. Jer je svakoj vlasti u poslednjih 20, 30 godina u potpunosti odgovarao takav EPS koji je 'Meka' da se iz njega crpi deo profita", kaže Đukić.

Na pitanja o poslovanju EPS, to javno preduzeće nije odgovorilo Radiju Slobodna Evropa. Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva rudarstva i energetike, koje je nadležno za Elektroprivredu Srbije. Na pitanje kako Srbija napreduje u finansijskim reformama, Duško Vasiljević iz ogranka Svetske banke u Srbiji za RSE ističe da se ne može osporiti da se reforme sprovode i da ima pomaka. Ipak, napominje da preduzeća u državnom vlasništvu i dalje imaju visoko učešće u privredi Srbije, a da je upravljanje tim preduzećima „prilično loše".

Srbija je, prema podacima koje je izneo Vasiljević, u 2018. godini izdvojila više od 300 miliona evra iz budžeta za državnu pomoć tim preduzećima.

„Ona predstavljaju značajno opterećenje za budžet. Srbija izdvaja negde oko 2 procenta bruto domaćeg proizvoda godišnje na državnu pomoć, što je tri puta više nego u zemljama Evropske unije, a najveći deo te državne pomoći ide upravo državnim preduzećima", naglašava Vasiljević. On dodaje i da su značajni primaoci državne pomoći lokalna javna preduzeća, kojima se daje polovina tog novca.

Vasiljević podseća i da velikim brojem javnih preduzeća upravljaju vršioci dužnosti direktora koji su postavljeni „van konkurentnog i transparentnog javnog procesa". EPS je u 2018. godini držao rekord među firmama u Srbiji sa najvećim kumuliranim gubitkom – odnosno gubicima koji su se nagomilali iz prethodnih godina koji su iznosili nešto više od 120 milijardi dinara (oko 1 milijarda evra), pokazali su podaci APR.

Na čelu Elektroprivrede Srbije je Milorad Grčić, član i funkcioner Srpske napredne stranke. Grčić je na mestu v.d. direktora od marta 2016. godine. Na drugom mestu privrednih društava sa najvećim ukupnim gubicima iz ranijih godina našlo još jedno javno preduzeće – „Srbijagas". Ukupni gubici „Srbijagasa" su na kraju 2018. godine iznosili skoro 112 milijardi dinara (oko 949 miliona evra).

Na čelu ovog preduzeća godinama se nalazi Dušan Bajatović, član Socijalističke partije Srbije (SPS) koja je koalicioni partner vladajuće Srpske napredne stranke. „Minus" beleži i javno preduzeće „Putevi Srbije", sa više od 11 milijardi dinara (93 miliona evra) gubitka na kraju 2018. godine, kojim već više od decenije rukovodi Zoran Drobnjak, kadar Srpske napredne stranke.

U poslednjih devet godina je u v.d. statusu. Vlada je u 2019. godini dodatno pomagala i „Koridore Srbije". Vladinim rešenjima je u tri navrata prošle godine izdvojeno ukupno 2.8 milijarde dinara (23,7 miliona evra) za završetak Koridora 10. Na čelu „Koridora" je od 2017. godine u v.d. statusu Zoran Babić, takođe kadar Srpske napredne stranke, podseća Radio slobodna Evropa.

Tagovi: Međunarodni monetarni fond, javna preduzeća, Sebastian Sosa, Petar Đukić, Duško Vasiljević, Elektroprivreda Srbije
PROČITAJ I OVO
Bank of Japan ostaje pri procjeni oporavka u drugoj polovini godine
PROCJENE
Bank of Japan ostaje pri procjeni oporavka u drugoj polovini godine
TOKYO - Bank of Japan (BoJ) će zadržati procjenu postupnog oporavka gospodarstva u drugoj polovini godine, bez obzira na štete zbog pandemije, doznaje Reuters iz neimenovanih izvora.
Industrijska proizvodnja u Mađarskoj u travnju pala 36,8 posto
OŠTAR PAD
Industrijska proizvodnja u Mađarskoj u travnju pala 36,8 posto

BUDIMPEŠTA - Mađarska industrijska proizvodnja pala je u travnju za 36,8 posto na godišnjoj razini, uglavnom pod pritiskom pandemije koronavirusa, objavio je u petak mađarski Središnji statistički ured (KSH) u svojoj procjeni.

EK: Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna
ZARADE
EK: Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna
ZAGREB - Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.
U SAD-u zahtjevi za naknade za nezaposlene ispod 2 milijuna prvi put od ožujka
TRŽIŠTE RADA
U SAD-u zahtjevi za naknade za nezaposlene ispod 2 milijuna prvi put od ožujka
NEW YORK - Broj tjednih zahtjeva u SAD-u za isplatu naknade za nezaposlene pao je prvi put od sredine ožujka ispod dva milijuna, pokazuju u četvrtak podaci američke vlade.
ECB povećava pandemijski program kupnje imovine na 1.350 mlrd eura
POTEZI
ECB povećava pandemijski program kupnje imovine na 1.350 mlrd eura
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je odobrila značajno povećanje vrijednosti programa kupnje imovine u pandemijskoj krizi s ciljem podrške oporavku eurozone od gospodarske krize izazvane koronavirusom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE