MMF potvrdio procjenu pada hrvatskog BDP-a za devet posto u 2020.

Procijenjeni 9-postotni pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini u skladu je s MMF-ovim procjenama iz travnja, objavljenim u sklopu redovnih proljetnih procjena za svjetsko gospodarstvo.

Procjena za 2021. podignuta je na 6,0 posto, sa 4,9 posto, prognoziranih proljetos.

Međunarodni zajmodavac ujedno je potvrdio procjenu rasta BDP-a u 2019. godini od 2,9 posto, pokazuje izvješće.

Ublažena procjena nezaposlenosti i manjka u 2020.

MMF sada očekuje znatno nižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini, od 9,3 posto, nasuprot proljetos očekivanih 11,5 posto.

U 2019. iznosila je 7,8 posto, kao što su prognozirali u travnju.

U 2021. očekuju njezin daljnji rast, na 10,3 posto, znatno povisivši procjenu iz travnja prema kojoj je trebala iznositi osam posto.

Manjak na tekućem računu platne bilance iskazan udjelom u BDP-u iznosit će ove godine 3,2 posto, što je za 0,8 postotnih bodova manje no što su prognozirali u travanjskom izvješću.

U 2021. trebao bi kliznuti na 3,1 posto, nasuprot proljetos očekivanih 1,5 posto.

U 2019. bilanca je iskazivala višak od 2,8 posto, što je više-manje u skladu s izračunima u proljetnom izvješću.

Procjena rasta potrošačkih cijena u ovoj godini snižena je za puni postotni bod, na 0,3 posto. U 2021. inflacija bi trebala ubrzati na 0,8 posto, koliko je bila iznosila i u 2019. godini, pokazuje najnovije izvješće.

Procijenjena stopa inflacije u 2021. niža je za 0,4 postotna boda nego što su predviđali u proljetnim projekcijama.

Hrvatska s najvećim padom

Najnovije MMF-ove procjene potvrđuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti najsnažnije u skupini europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

Gospodarstvo te skupine zemalja trebalo bi ove godine prema novim MMF-ovim procjenama u prosjeku pasti 4,6 posto. Proljetos je MMF očekivao 5,2-postotni pad.

Blago je pak snižena procjena rasta u 2021. godini, na 3,9 posto.

U toj bi skupini među usporedivim zemljama članicama Europske unije ove godine daleko najblaže trebalo pasti poljsko gospodarstvo, za 3,6 posto.

Slijede Bugarska i Rumunjska, s predviđenim padom od četiri odnosno 4,8 posto,

Sva tri gospodarstva trebala bi doseći pretpandemijske razine već iduće godine, pokazuju najnovije projekcije.

Osim Hrvatske, izuzetak je i Mađarska, čije bi gospodarstvo ove godine trebalo pasti za 6,1 posto a iduće porasti za 3,9 posto.