MMF: Hrvatska treba ograničiti rast plaća u javnom sektoru

U zaključnoj izjavi Misije MMF-a na kraju njenog posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, prilikom kojeg su održani i sastanci s predstavnicima Ministarstva financija i HNB-a, istaknuto je da je rast hrvatskog gospodarstva i dalje među najbržima u eurozoni, pri čemu je postignut i značajan napredak u životnom standardu građana, dijelom i zahvaljujući snažnoj apsorpciji sredstava u sklopu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Iz MMF-a očekuju da će nakon lanjskog realnog rasta BDP-a od gotovo četiri posto, hrvatsko gospodarstvo u 2025. usporiti na i dalje solidnih 3,1 posto, dok za 2026. prognoziraju rast od 2,7 posto.

“Snažna domaća potražnja, na koju povoljno utječu povećani realni dohodci kućanstava, niže kamatne stope i ulaganja koja se financiraju sredstvima EU-a, više bi nego nadomjestila moguće negativne učinke povećane globalne neizvjesnosti i slabog rasta trgovinskih partnera”, napisali su.

Međutim, upozoravaju i da je poticajna fiskalna politika u razdoblju snažnog gospodarskog rasta uzrokovala povećanje fiskalnih manjkova i pojačala pritisak na strani domaće potražnje, pridonoseći povećanju inflacije i manjka na tekućem računu.

Potrebna što skorija i snažnija fiskalna konsolidacija

Smatraju i da postoji rizik od “dugotrajnog pregrijavanja”, jer bi održavanje “akomodativne” fiskalne politike te rasta plaća i kredita koji premašuje očekivanja mogli dodatno potaknuti domaću potražnju, usporiti dezinflaciju i narušiti konkurentnost.

Upozoravaju da se Hrvatska i dalje bori s niskom produktivnošću, nedostatkom kvalificirane radne snage, a tu su i izazovi zelene i digitalne tranzicije. Tako, u trenutnom globalnom okruženju koje karakteriziraju povećana neizvjesnost i strukturne promjene, poručuju da je za Hrvatsku “ključno da na vrijeme adresira neravnoteže koje nastaju te da zaštiti makroekonomsku i financijsku stabilnost, ojača otpornost i zaštitne slojeve i poveća produktivnost”.

Pritom smatraju da je snažnija i što skorija fiskalna konsolidacija ključna za postizanje tih ciljeva. Poručuju i da je sada vrijeme za produbljivanje strukturnih reformi kako bi se podržala konvergencija Hrvatske prema naprednim europskim zemljama i ojačao njen položaj, kako bi mogla odgovoriti na buduće šokove i izazove.

Značajna uloga reforme plaća u javnom sektoru u rastu inflacije

“Pozivamo na snažnije smanjenje fiskalnog manjka koje bi se najvećim dijelom provelo u početnom razdoblju u cilju ostvarenja strukturnog primarnog salda do 2030.”, poručuju iz MMF-a, iz kojeg predviđaju da bi se inflacija ciljanoj razini Europske središnje banke (ESB) od oko dva posto trebala približiti krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Kažu da se deficit proračuna opće države kontinuirano povećava od 2023. i ove je godine blizu tri posto BDP-a, ponajprije zbog povećanja mase plaća i socijalnih davanja.

“Naša analiza pokazuje da je poticajna fiskalna politika, posebno u dijelu koji je povezan s reformom plaća u javnom sektoru, od 2024. imala važnu ulogu kad je riječ o inflaciji. Nadalje, brz rast trajne potrošnje na plaće i socijalna davanja povećava rigidnost proračuna, što može ugroziti javna ulaganja u slučaju negativnih šokova”, poručili su MMF-ovi stručnjaci.

Iako prognoziraju da će deficit proračuna opće države ostati na oko 2,9 posto BDP-a i u 2026., preporučuju njegovo smanjenje u idućoj godini na oko 2,5 posto BDP-a, što se po njima između ostalog može postići ograničavanjem rasta plaća u javnom sektoru i povećanja socijalnih rashoda, uz bolje prikupljanje PDV-a.

Kažu i da je važno ukinuti preostale mjere “za smanjenje troškova života” te uvesti i poboljšati fiskalnu disciplinu u jedinicama lokalne uprave kako bi se spriječilo slabljenje njihove fiskalne pozicije.

Srednjoročno gledano, konsolidacija bi se trebala usredotočiti na povećanje učinkovitosti javne potrošnje, kao i na proširenje porezne osnovice i poboljšanje poreznog sustava, poručili su iz MMF-a.

Povećanje pravednosti poreznog sustava

Kažu da, iako su porezni prihodi Hrvatske blizu prosjeka u Uniji, niži su od pretpandemijskih razina i ima dosta prostora za poboljšanje poreznog sustava, pa tako smatraju i da treba “racionalizirati” sustav PDV-a u pogledu izuzeća i sniženih stopa. Za snažniju naplatu poreza i povećanje pravednosti poreznog sustava također sugeriraju i oporezivanje imovine i prihoda od kratkoročnog najma na temelju vrijednosti nekretnina.

Šefica misije MMF-a u Hrvatskoj Yan Sun na brifingu za medije je poručila da je Vlada učinila ispravan potez uvođenjem poreza na nekretnine od 1. siječnja ove godine, kao i povećanjem poreznog opterećenja za kratkoročni najam. “To su koraci u pravom smjeru, no željeli bismo vidjeti prelazak na oporezivanje nekretnina sukladno njihovoj vrijednosti”, izjavila je.

Upozorila je i na problem priuštivog stanovanja, pri čemu je potrebno povećavati ponudu, a ne poticati potražnju za nekretninama, između ostalog i u vidu špekulativnih ulaganja, čemu bi upravo trebala doprinijeti porezna politika.

Iz MMF-a navode i da Hrvatska može razmotriti uvođenje poreza na ugljik zajedno sa sustavom trgovanja emisijama (ETS) te ukidanje eksplicitnih i implicitnih subvencija za fosilna goriva.

Kada je riječ o poboljšanju učinkovitosti javne potrošnje, skreću pažnju da bi masa plaća u javnom sektoru, koja je već među najvećima u eurozoni, u ovoj godini dodatno mogla porasti, na oko 13,5 posto BDP-a.

Podržavaju i funkcionalna spajanja jedinica lokalne samouprave, a pozdravljaju i plan vlasti za preispitivanje i racionalizaciju zapošljavanja u javnim sektoru, pri čemu predlažu da bi fokus trebao biti na sektorima zdravstva i obrazovanja.

Reforme zdravstva i obrazovanja

Napominju da javna potrošnja na obrazovanje i zdravstvo premašuje prosjek EU-a za oko 0,5 posto BDP-a. Kažu da reforma zdravstvenog sektora treba biti usmjerena i na smanjenje troškova i na poboljšanje rezultata. “Treba preispitati središnju ulogu bolnica u zdravstvenom sustavu, posebno kad je riječ o pružanju izvanbolničke skrbi, kako bi se smanjili troškovi i oslobodili resursi za pripremu reorganizacije kojom treba zadovoljiti potrebe nastale zbog starenja stanovništva”, napisali su, između ostalog, iz MMF-a.

Kod reforme obrazovanja, pak, naglasak stavljaju na smanjenje neusklađenosti vještina, uz mjere za povećanje sudjelovanja u obrazovanju odraslih.

Potrebna ulaganja u ljudski kapital i vještine, uz reforme zdravstva i obrazovanja, u MMF-u vide kao ključne za poticanje produktivnosti i potencijalnog gospodarskog rasta.

Povećanje starosne granice za umirovljenje …

U segmentu mirovinskog sustava te mjera za povećanje budućih mirovina, između ostalog savjetuju smanjenje brojnih opcija za prijevremeno umirovljenje, povećanje starosne granice za umirovljenje i njezino vezivanje uz očekivani životni vijek te povećanje minimalnog broja godina za uplaćivanje doprinosa.

Kažu i da imigracija pomaže Hrvatskoj u rješavanju problema nedostatka radne snage i starenja stanovništva, no i poručuju da je potrebna bolja integracija radnika kako bi se ostvario njihov pun potencijal.

Napisali su i da povećani rizici zahtijevaju pomno praćenje i daljnji oprez radi zaštite financijske stabilnosti. “Unatoč smanjenju dobiti bankovni sustav i nadalje je vrlo profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan. Iako su još uvijek umjereni, ciklički sistemski rizici povećali su se zbog sinkroniziranog brzog rasta bankovnih kredita i cijena stambenih nekretnina te razmjerno blagih kriterija kreditiranja za nove kredite”, naveli su iz MMF-a, no i pozdravili makrobonitetne mjere Hrvatske narodne banke (HNB), kojima su postroženi uvjeti kreditiranja.

Podržali su i nedavno najavljeno povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na dva posto od 1. siječnja 2027., čime će se, kažu, ojačati otpornost bankovnog sustava i povećati zaštitni slojevi koji se mogu osloboditi u slučaju šokova.