Ministri financija eurozone dorađuju mehanizam zaštite od dužničke krize |
Objavljeno: 28.11.2020 / 09:09 |
Autor: SEEbiz / H |
FRANKFURT - Ministri financija eurozone ponovo su se prihvatili dorade europskog mehanizma zaštite od dužničke krize, potaknuti eksplozijom državne potrošnje i zaduživanja kojima vlade pokušavaju ublažiti posljedice pandemije koronavirusa. |
Načelni dogovor o proširenju ovlasti Europskog mehanizma stabilnosti (ESM), koji osigurava pomoć zaduženim zemljama eurozone, postignut je prije gotovo godinu dana a ministri će početkom idućeg tjedna vjerojatno postići konkretan sporazum, nagađa Reuters. "Cilj je konačno postići dogovor o izmjeni povelje o ESM-u i o ranijoj uspostavi jamstvenog mehanizma u sklopu Jedinstvenog fonda za likvidaciju (banaka)", objašnjava dužnosnik eurozone koji je sudjelovao u pripremama sastanka.
Izmjene će također omogućiti ESM-u da posuđuje novac fondu za likvidaciju banaka u eurozoni, u slučaju da njegovi izvori presuše u eventualnoj većoj bankovnoj krizi. Rad da izmjenama obustavljen je prošle godine zbog političkih prepreka u pojedinim zemljama, ali stvari su se promijenile nakon izvješća o rizicima u bankovnom sektoru koje su izradili Europska središnja banka (ECB), Europska komisija i Europska agencija za banke, objašnjavaju. Nevolje na pomolu Fokus je dodatno izoštrila pandemija covida 19, zbog koje je Europa pala u recesiju i ojačao je rizik financijske krize, dodaju. "Pandemija je apsolutno udahnula život procesu. Svima je odjednom sinulo da su nove financijske i bankovne nevolje i te kako moguće i da se moramo za njih pripremiti", kazao je jedan neimenovani dužnosnik eurozone. Mijenjaju se mjere s naglaskom na dublju ekonomsku integraciju eurozone i paralelno se izrađuje plan o europskom mehanizmu osiguranja depozita (EDIS), o kojem će ministri raspravljati u ponedjeljak. "(...) treba odraditi još ogroman tehnički posao (na EDIS-u)", dodaje visoki dužnosnik eurozone, ukazujući na razlike u stavovima zemalja članica o osiguranju depozita. Mehanizam bi trebao spriječiti navalu na bankovne šaltere europskim jamstvom vlasnicima bankovnih depozita da će im u slučaju problema biti isplaćeno do 100 tisuća eura, bez obzira na to u kojoj zemlji EU-a žive. "Svi su ministri svjesni koliko je važan rad (na tome) i spremni su nastaviti. Očekujem da će poslati poruku - koja će biti ponovljena na euro samitu - da je taj rad važan i da bismo trebali nastaviti", dodao je. Bude li u ponedjeljak postignut dogovor o izmjeni povelje o ESM-u, vlade zemalja eurozone potpisat će njegovu izmijenjenu verziju u siječnju a parlamenti bi je potom tokom godine ratificirali. Na snagu bi trebala stupiti prije kraja 2021., dodaje Reuters. |
|
Tagovi: eurozona, ekonomija eurozone, Europska komisija, Europska agencija za banke, Europski mehanizam stabilnosti, Europska središnja banka |
PROČITAJ I OVO | ||
Vujčić: Inflacija do kraja godine na razini od dva posto |
OPATIJA - Guverner HNB-a Boris Vujčić je na konferenciji u Opatiji iznio procjenu da će godišnja inflacija do kraja 2024. biti dva posto, a što se tiče prošlog razdoblja visoke inflacije, ističe da je Hrvatska zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe |
Američka ekonomija usporila na početku godine |
WASHINGTON - Američko gospodarstvo usporilo je u prvom kvartalu, odražavajući posustajanje osobne potrošnje, izvoza i državnih izdvajanja, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine. |
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju |
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo. |
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj |
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja. |
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023. |
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a. |