Minimalac raste, ali se od njega preživjeti ne može

To je povećanje nedovoljno da bi spriječilo hrvatsko zaostajanje posljednjih godina za razvijenim i tranzicijskim zemljama, piše Slobodna Dalmacija.

Jer, kako je Hrvatska podigla svoj minimalac za ovu godinu, to su učinile i druge zemlje, pa je tako Poljska, prema novim podacima Eurostata, podigla minimalac za 81 euro na 611 eura, Slovačka ga je podigla za 60 eura na 580, Slovenija za 54 na 941 euro, Litva za 52 eura na 607 eura, Češka za 50 eura na 574 eura...

Usporedba sa zemljama s najvišim "minimalcima" porazna je. Tako jedan radnik koji prima minimalnu plaću u Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj u mjesec dana zaradi koliko tri takva radnika u Hrvatskoj.

Radnik na "minimalcu" u Luksemburgu, gdje je propisana minimalna plaća najviša, za mjesec dana rada plaćen je kao četvorica njegovih kolega u Hrvatskoj.

Još 2014. godine Hrvatska je imala minimalnu plaću koja je, s izuzetkom slovenske, bila veća od "minimalaca" deset tranzicijskih zemalja, a u samo pet godina stvari su se preokrenule i danas je bliže začelju te liste nego vodećem mjestu.

U samo pet godina, Hrvatsku su visinom minimalca prestigle Estonija, Češka, Litva, Slovačka i Poljska koje imaju veću bruto minimalnu plaću od hrvatskih 546 eura.

Za ovogodišnjim bruto minimalcem u Hrvatskoj još uvijek zaostaju Rumunjska, Bugarska, Letonija i Mađarska. U proteklom desetljeću sve su te zemlje značajno podizale svoje minimalne plaće, dok ga je Hrvatska u tom razdoblju povećala s 386 eura za svega 41 posto na 546 eura.

Primjerice, Litva je od 2009. do danas za 162 posto podigla minimalnu plaću, Poljska za 113 posto, a podižu ih i zemlje koje još uvijek zaostaju za Hrvatskom. Tako je rumunjski minimalac u proteklom desetljeću porastao za 228 posto, a bugarski za 155 posto.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da se u Njemačkoj od minimalne plaće i neke dodatne potpore još i može živjeti.

– U Hrvatskoj se od minimalne plaće teško može živjeti. U Njemačkoj mali broj ljudi dobiva samo minimalnu plaću jer je ona osnovica na koju se nadograđuju neki dodaci, a kod nas su samo tri davanja izuzeta iz minimalne plaće, dok se cijeli niz dodataka uračunava u minimalnu plaću. Poslodavci se bune protiv rasta minimalne plaće. To je opći svjetski trend u kojem se radnika plati toliko da ga se zadrži i da se nema nekih velikih problema, te da on ipak ima razvijenu vlastitu potražnju za raznim dobrima. Kod nas se to nije shvatilo, pa se u mnogim branšama guraju te minimalne plaće na samo dno, drže ih čak i tamo gdje je moguće plaće podignuti – u trgovini, zaštitarstvu... – veli Sever.

Prema podacima Eurostata, prvog dana ove godine propisani minimalac ima 21 od ukupno 27 članica Europske unije, a europski statistički ured zemlje s minimalnim plaćama dijeli u tri skupine.

Bugarska je imala najnižu bruto minimalnu plaću od 312 eura, a s njom je u najslabijoj skupini devet članica, pretežno smještenih na istoku Unije, s minimalnim plaćama između 400 i oko 600 eura: Letonija, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska, Češka, Slovačka, Estonija, Litva i Poljska.

Iz Eurostata navode da je najviša minimalna plaća u Uniji, a riječ je o onoj u Luksemburgu od 2142 eura, gotovo sedam puta veća od najniže koja se isplaćuje u Bugarskoj.

Međutim, razlike u minimalnim plaćama znatno su manje nakon što se uzmu u obzir razlike u razinama cijena. Tada minimalne plaće u državama članicama s nižim razinama cijena postaju relativno veće kada se iskazuju standardom kupovne moći (PPS).

Uklanjanjem razlika u cijenama, minimalne plaće kretale su se od 579 PPS mjesečno u Letoniji i 618 PPS u Bugarskoj do 1705 PPS u Luksemburgu, što znači da je minimalna plaća u Luksemburgu viša tri puta od najniže minimalne plaće.