Masovni gubitak biodiverziteta smanjit će globalni kreditni rejting

Istraživanje koje je u četvrtak objavila skupina britanskih sveučilišta analiziralo je niz scenarija, uključujući onaj u kojem je djelomični kolaps ključnih ekosustava poharao industrije ovisne o prirodi kao što su poljoprivreda i ribarstvo na koje se oslanjaju neka gospodarstva.

Procjenjuje se da će štetni učinak dovesti do toga da će se 58 posto od 26 zemalja koje su proučavane suočiti s barem jednim stupnjem smanjenja svog kreditnog rejtinga.

Budući da ocjene utječu na to koliko vlade moraju platiti za posuđivanje na globalnim tržištima kapitala, smanjenje bi rezultiralo s 28 do 53 milijarde dolara dodatnih troškova kamata godišnje.

"Utjecaj na rejting prema scenariju djelomičnog urušavanja usluga ekosistema u mnogim je slučajevima značajan", navodi se u izvješću, dodajući da bi ti dodatni troškovi duga značili da vlade imaju još manje za trošenje i da bi hipotekarne stope porasle.

Studija koju su proveli Sveučilište East Anglia, Cambridge, Sveučilište Sheffield Hallam i Sveučilište SOAS u Londonu pokazuje da bi Kina i Malezija bile najteže pogođene, sa smanjenjem ocjena za više od šest stupnjeva u scenariju djelomičnog kolapsa.

Indija, Bangladeš, Indonezija i Etiopija suočile bi se s smanjenjem ocjena za otprilike četiri stupnja, dok bi gotovo trećina analiziranih zemalja imala više od tri.

Za Kinu bi taj pad kreditne sposobnosti tražio i dodatnih 12 do 18 milijardi dolara godišnje iz proračuna za otplatu kamata, dok bi visoko zaduženi korporativni sektor u zemlji imao dodatnih 20 do 30 milijardi dolara.

Troškovi Malezije porasli bi između 1 i 2,6 milijardi dolara, dok bi tvrtke trebale pokriti dodatnih 1 do 2,3 milijarde dolara.

"Što je još važnije, te bi dvije države prešle s investicijskog na špekulativni stupanj", navodi se u izvješću.

"Gubitak bioraznolikosti može pogoditi gospodarstva na više načina. Kolaps u ribarstvu, na primjer, uzrokuje gospodarske šokove duž nacionalnih lanaca opskrbe i u drugim industrijama", rekla je koautorica dr. Patrycja Klusak, pridružena istraživačica na Cambridgeovom institutu Bennett i izvanredna profesorica na Sveučilište Istočne Anglije.