Uz povećanje za 14 mlrd. kuna (+6,6%) u odnosu na ožujak, ukupna aktiva središnje banke u odnosu na travanj 2021. godine bila je viša za 44,8 mlrd. kuna (+24,6%). U odnosu na kraj 2021. ukupna aktiva središnje banke povećana je za 2,2%. Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,2%) na kraju travnja bila na razini od 206,8 mlrd. kuna što je povećanje za 7,3% u odnosu na mjesec ranije odnosno 30,6% više na godišnjoj razini. U odnosu na kraj 2021. inozemna aktiva viša je za 6,4 mlrd. kuna (+3,2%). Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su komponente Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama, Oročeni depoziti u stranim bankama te Plasmani u vrijednosne papire u devizama, dok su i ostale sastavnice zabilježile povećanje.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem travnja zabilježile povećanje za 1,8 mlrd. eura ili 7,3% u odnosu na ožujak te su na kraju mjeseca iznosile 25,8 mlrd. eura. Povećanje bruto pričuva je, prema navodima iz središnje banke, rezultat povećanja deviznih depozita države kod HNB-a kao posljedica priljeva deviza od zaduživanja države na međunarodnom tržištu kapitala. U odnosu na isti mjesec prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 5,1 mlrd. eura ili 24,7%.
Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (85,9% na kraju prvog polugodišta 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (12,4%) i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,2% u odnosu na euro na mjesečnoj i godišnjoj razini. Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke, na dan 20. svibnja bruto međunarodne pričuve zadržale su se na gotovo istim razinama iz travnja te su iznosile 25,4 mlrd. eura.
Svi pokazatelji adekvatnosti bruto međunarodnih pričuva Hrvatske (odnos pričuva prema uvozu robe i usluga, prema kratkoročnom dugom (prema preostalom dospijeću) te monetarnim agregatima) upućuju i dalje na zaključak da su one dostatne za nesmetano vođenje monetarne politike središnje banke
